Prijeđi na sadržaj

Priobalna vjetroelektrana

Izvor: Wikipedija
Priobalna vjetroelektrana u blizini Kopenhagena.
Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska).
Priobalna vjetroelektrana Nysted ili Rødsand (Danska).
Brod TIV Resolution ugrađuje priobalni vjetroagregat (lipanj 2007.) na priobalnoj vjetroelektrani Lynn and Inner Dowsing.
Priobalni vjetroagregat Vestas V90 na priobalnoj vjetroelektrani Kentish Flats.
Priobalna vjetroelektrana Burbo Bank.

Priobalna vjetroelektrana (engl. Offshore wind park) je vrsta vjetroelektrane s čvrstim temeljima koja se gradi na moru (ima planova gradnje i na jezerima), uglavnom u priobalnom području, gdje je dubina vode obično manja od 60 metara (udaljenost od obale do najviše 50 kilometara), za razliku od plutajućih vjetroelektrana, koje se grade na pučini. Činjenica da voda (a posebice duboka voda) ima manju površinsku "hrapavost" od kopna jako utječe na brzine vjetra, koje su mnogo veće na moru. Faktori snage su mnogo veći kod takvih instalacija. Kod lokacija s produženim plićinama (kao primjerice u Danskoj), vjetroelektrane je lako sagraditi. Općenito govoreći, morske instalacije vjetroagregata su načelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga što su im tornjevi viši kada se uračuna dio ispod vode i što je sama izgradnja skuplja. Proizvedena električna energija se do kopna prenosi putem podmorskog kabela. Održavanje je također skuplje, a mora se paziti i na zaštitu od korozije, zbog čega se često dodaju dodatni premazi i katodna zaštita. Takve turbine su najveće turbine u pogonu i predviđa se da će njihova veličina (i insalirana snaga) i dalje rasti (preko 6 MW). Vjetroelektrane smještene na moru znaju imati i više od 100 vjetroagregata.[1]

Sama ideja je ponajviše nastala zbog manjka položaja za razvijanje velikih kopnenih vjetroelektrana u gusto naseljenim područjima zapadne Europe. Tržište se prvo razvilo u Danskoj 1991., izgradnjom priobalne vjetroelektrane Vindeby. Pravi rast tržišta došao je ipak nekih 10 godina kasnije izgradnjom priobalnih vjetroelektrana Miidelgrunden i Horns Rev, koji je postao najveći pravi priobalni projekt sa snagom od 160 MW i udaljenošću od 14 do 20 kilometara od obale. Osim Danske, priobalne vjetroelektrane su izgradili Velika Britanija, Irska, Švedska, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Japan i Kina, dok neke druge zemlje kao što su Francuska, SAD, Kanada, Grčka i druge Europske zemlje planiraju korištenje priobalnih vjetroelektrana. Velika Britanija je razvoj počela 2003., te je uskoro preuzela vodstvo u tom području tržišta od Danske. Sve je počelo Crown Estate Round 1 projektima koji su blizu obale (manje od 10 km), u plitkim vodama (manje od 15 metara) i sa srednjom snagom od 60 do 90 MW. Najveći vjetroagregati dostupni u to doba su imali 3,6 MW.[2]

2005. Round 2 projektima (Velika Britanija) je dodijeljeno 15 mjesta i 7 GW vjetroelektrana koje se trenutačno grade. Ta mjesta imaju prosječno 150 do 500 MW i nalaze se na dubinama do 30 metara. Najveći dostupni vjetroagregat danas je pjedinačne snage čak 6 MW, dok je najveća udaljenost od obale čak 30 kilometara. Istovremeno i Njemačka razvija velike priobalne projekte, te se očekuje da će zajedno s Velikom Britanijom predvoditi priobalno tržište u ovom desetljeću.

Round 3 projekti u Velikoj Britaniji uključuju 9 mjesta s ukupnom snagom od čak 25 GW, a njihova gradnja bi trebala početi 2015. Snaga tih projekata će biti između 0,5 i 1 GW, te će se nalaziti na dubinama od 30 do 60 metara, s udaljenošću od obale koja bi mogla preći i 50 kilometara. Projekti slične snage se planiraju i u Škotskoj, a očekuje se pojava vjetroagregata snage i do 10 MW. Velika Britanija trenutačno drži otprilike 50% tržišta Europske unije za vjetroelektrane, s oko 1,5 GW instalirane snage, te procjenom da će se proširiti na preko 5 GW do 2015. i na otprilike 25 GW do 2020.

Kvaliteta izmjerenih i predviđenih podataka (uključujući vjetar, valove, plime i oseke) su ključ za dobro razumijevanje pravih uvjeta na mjestu priobalnih vjetroelektrana. Kada se proučavaju ti podaci, koriste se konzervativne metode planiranja u odnosu na mogućnosti brodova i planiranje projekata, te se uvijek rade rezervni planovi za slučajeve lošeg vremena i sličnih problema. Mogućnost rada brodova u različitim vremenskim uvjetima također mora biti uzeta u obzir. Još jedan bitan rizik za izgradnju je zaštita kabela, koji su, iako čine samo 7% troškova vjetroelektrane, najbitniji čimbenik kod osiguranja izgradnje i rokova, pošto ih treba zakopati dovoljno duboko i u dogovorenom roku, što je iznimno zahtjevan posao.

Najveće priobalne vjetroelektrane u svijetu

[uredi | uredi kôd]
Priobalna vjetroelektrana Instalirana snaga
(MW)		 Država Kordinate Vjetroagregati i modeli Puštena u rad Opis
Walney 367,2 Ujedinjeno Kraljevstvo 54°02′38″N 3°31′19″W / 54.04389°N 3.52194°W / 54.04389; -3.52194 (Walney Wind Farm) 102 × Siemens
SWT-3.6-107		 2011. (korak 1)
2012. (korak 2)		 [3][4]
Thanet 300 Ujedinjeno Kraljevstvo 51°26′N 01°38′E / 51.433°N 1.633°E / 51.433; 1.633 (Thanet Offshore Wind Project) 100 × Vestas
V90-3MW		 2010. [5][6]
Horns Rev 2 209 Danska 55°36′00″N 7°35′24″E / 55.60000°N 7.59000°E / 55.60000; 7.59000 (Horns Rev 2) 91 × Siemens
2.3-93		 2009. [7]
Nysted (Rødsand II) 207 Danska 54°33′0″N 11°42′36″E / 54.55000°N 11.71000°E / 54.55000; 11.71000 (Nysted Wind Farm) 90 × Siemens
2.3-93		 2010 [8][9]
Lynn
and Inner Dowsing		 194 Ujedinjeno Kraljevstvo 53°07′39″N 00°26′10″E / 53.12750°N 0.43611°E / 53.12750; 0.43611 (Lynn and Inner Dowsing) 54 × Siemens
3.6-107		 2008. [10][11][12]
Robin Rigg 180 Ujedinjeno Kraljevstvo 54°45′N 3°43′W / 54.750°N 3.717°W / 54.750; -3.717 (Robin Rigg Wind Farm) 60 × Vestas
V90-3MW		 2010. [13]
Gunfleet Sands 172 Ujedinjeno Kraljevstvo 51°43′16″N 1°17′31″E / 51.72111°N 1.29194°E / 51.72111; 1.29194 (Gunfleet Sands Offshore Wind Farm) 48 × Siemens
3.6-107		 2010. [14][15]
Nysted (Rødsand I) 166 Danska 54°33′0″N 11°42′36″E / 54.55000°N 11.71000°E / 54.55000; 11.71000 (Nysted Wind Farm) 72 × Siemens
2.3		 2003. [16][17][18]
Belwind (Bligh Bank) 165 Belgija 51°39′36″N 2°48′0″E / 51.66000°N 2.80000°E / 51.66000; 2.80000 (Bligh Bank Offshore Wind Farm) 55 × Vestas
V90-3MW		 2010. [19]
Horns Rev I 160 Danska 55°31′47″N 7°54′22″E / 55.52972°N 7.90611°E / 55.52972; 7.90611 (Horns Rev) 80 × Vestas
V80-2MW		 2002. [20]
Ormonde 150 Ujedinjeno Kraljevstvo 54°6′N 3°24′W / 54.100°N 3.400°W / 54.100; -3.400 (Ormonde Wind Farm) 30 × REpower 5M 2012. [21][22]
Longyuan Rudong Intertidal 131,3 Kina 32°30′N 121°15′E / 32.500°N 121.250°E / 32.500; 121.250 (Longyuan Rudong) 21 × Siemens 2.3-93;
2 × 3MW
2 × 2.5MW
6 × 2MW
6 × 1.5MW Sinovel		 2012. [23][24][25]
Princess Amalia 120 Nizozemska 52°35′24″N 4°13′12″E / 52.59000°N 4.22000°E / 52.59000; 4.22000 (Princess Amalia Wind Farm) 60 × Vestas
V80-2MW		 2008. [26]
Lillgrund 110 Švedska 55°31′N 12°47′E / 55.517°N 12.783°E / 55.517; 12.783 (Lillgrund Wind Farm) 48 × Siemens
2.3-93		 2007. [27]
Egmond aan Zee 108 Nizozemska 36 × Vestas
V90-3MW		 2006.

[28]

Donghai Bridge 102 Kina 30°46′12″N 121°59′38″E / 30.77000°N 121.99389°E / 30.77000; 121.99389 (Donghai Bridge Wind Farm) 34 × Sinovel
SL3000/90		 2010. [29][30]
Kentish Flats 90 Ujedinjeno Kraljevstvo 51°27′36″N 1°5′24″E / 51.46000°N 1.09000°E / 51.46000; 1.09000 (Kentish Flats Offshore Wind Farm) 30 × Vestas
V90-3MW		 2005. [31]
Barrow 90 Ujedinjeno Kraljevstvo 53°59′N 3°17′W / 53.983°N 3.283°W / 53.983; -3.283 (Barrow Offshore Wind) 30 × Vestas
V90-3MW		 2006. [32]
Burbo Bank 90 Ujedinjeno Kraljevstvo 53°29′N 03°10′W / 53.483°N 3.167°W / 53.483; -3.167 (Burbo Bank Offshore Wind Farm) 25 × Siemens
3.6-107		 2007. [33]
Rhyl Flats 90 Ujedinjeno Kraljevstvo 53°22′N 03°39′W / 53.367°N 3.650°W / 53.367; -3.650 (Rhyl Flats) 25 × Siemens
3.6-107		 2009 [34][35][36]
North Hoyle 60 Ujedinjeno Kraljevstvo 53°26′N 3°24′W / 53.433°N 3.400°W / 53.433; -3.400 (North Hoyle) 30 × Vestas
V80-2MW		 2003. [37]
Scroby Sands 60 Ujedinjeno Kraljevstvo 52°38′56″N 1°47′25″E / 52.64889°N 1.79028°E / 52.64889; 1.79028 (Scroby Sands wind farm) 30 × Vestas
V80-2MW		 2004. [38]
Alpha Ventus 60 Njemačka 54°1′N 6°36′E / 54.017°N 6.600°E / 54.017; 6.600 (Alpha Ventus Offshore Wind Farm) 6 × REpower 5M,
6 × AREVA
Wind M5000-5M		 2009. [39][40]
Baltic 1 48 Njemačka 54°36′36″N 12°39′0″E / 54.61000°N 12.65000°E / 54.61000; 12.65000 (Baltic 1 Offshore Wind Farm) 21 × Siemens
2.3-93		 2011 [41][42]
Middelgrunden 40 Danska 55°41′27″N 12°40′13″E / 55.69083°N 12.67028°E / 55.69083; 12.67028 (Middelgrunden) 20 × Bonus
Siemens 2MW		 2001 [43]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ [1] "Budućnost morskih vjetroelektrana", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.
  2. ↑ [2] "Nadgledanje priobalnih vjetroelektrana", www.vjetroelektrane.com, 2012.
  3. ↑ Datasheet for site: Walney 1 Offshore wind farm. LORC Knowledge, 2011.
  4. ↑ "UK: Walney Offshore Wind Farm Fully Operational", [3], 2012.
  5. ↑ "Thanet", publisher= The Engineer Online, 2008., [4]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. svibnja 2012. (Wayback Machine)
  6. ↑ "Thanet offshore wind farm starts electricity production", [5], 2010., work=BBC News
  7. ↑ Horns "Rev II turbines"
  8. ↑ [6] "E.ON finishes Rødsand II", Business Week, 2010.
  9. ↑ [7] "Datasheet for site: Roedsand 2 offshore wind farm", LORC Knowledge, 2011.
  10. ↑ [8][neaktivna poveznica] "Map_Lynn Interactive Map for Marine Estate"
  11. ↑ [9][neaktivna poveznica] "Map_Inner_Dowsing Interactive Map for Marine Estate"
  12. ↑ [10] "Wind farm's first turbines active"
  13. ↑ [11][neaktivna poveznica] "Map_Robin_Rigg Interactive Map for Marine Estate"
  14. ↑ [12]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. studenoga 2012. (Wayback Machine) "UK Wind Energy Database"
  15. ↑ [13][neaktivna poveznica] "Map_Gunfleet_Sands Interactive Map for Marine Estate"
  16. ↑ [14] "Operational offshore wind farms in Europe, end 2009", EWEA, 2010.
  17. ↑ Christensen, Allan S. & Madsen, Morten: [15]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. svibnja 2016. (Wayback Machine) "Supply Chain study on the Danish offshore wind industry", Offshore Center Denmark, 2005.
  18. ↑ [16] "Introduction to the (Nysted offshore) park", 2010.
  19. ↑ "Belwind" [17]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. rujna 2009. (Wayback Machine) 2009.
  20. ↑ [18]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2011. (Wayback Machine) "Horns Revolution", Modern Power Systems, 2002.
  21. ↑ [19]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. listopada 2012. (Wayback Machine) "Vattenfall Ormonde"
  22. ↑ [20] www.offshorewind.biz
  23. ↑ [21] "China's largest offshore project now online"
  24. ↑ [22] Xinhuanet: "Pilot project paves way for China's offshore wind power boom"
  25. ↑ [23] "Longyuan Rudong Intertidal (China) offshore wind farm", 4C, 2012.
  26. ↑ [24]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2012. (Wayback Machine) "Prinses Amaliawindpark Project Details", 2010.
  27. ↑ [25] "Offshore Windfarm Lillgrund, Sweden", 2010.
  28. ↑ [26] "Egmond aan Zee Offshore Wind Farm, Netherlands", 2010.
  29. ↑ [27] "Donghai Bridge at 4cOffshore"
  30. ↑ [28] "Xinhuanet news"
  31. ↑ [29]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. travnja 2012. (Wayback Machine) www.kentishflats.co.uk
  32. ↑ [30] www.bowind.co.uk
  33. ↑ [31] www.dongenergy.com
  34. ↑ [ http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt[neaktivna poveznica]] "Map_Rhyl_Flats Interactive Map for Marine Estate"
  35. ↑ [32]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2009. (Wayback Machine) "Rhyl Flats inauguration press release"
  36. ↑ BWEA Offshore wind farms  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. ožujka 2011. (Wayback Machine) www.bwea.com
  37. ↑ [33][neaktivna poveznica] "Map_North_Hoyle Interactive Map for Marine Estate"
  38. ↑ [34][neaktivna poveznica] "Map_Scroby_Sands Interactive Map for Marine Estate"
  39. ↑ "E.ON Energy Projects: Borkum Offshore Wind Farm Power Plants on Order", publisher = E.ON | [35][neaktivna poveznica], 2008.
  40. ↑ "Press release", publisher = alpha-ventus, 2008., language = German, [36]
  41. ↑ [37] "Siemens wins offshore wind contract"
  42. ↑ [38] "EnBW Baltic 1 | publisher= 4C Offshore", 2011.
  43. ↑ [39]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2016. (Wayback Machine) "Middelgrunden Location", 2010.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Priobalne vjetroelektrane
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Priobalna_vjetroelektrana&oldid=7010699"