Prijeđi na sadržaj

Potpore za samozapošljavanje

Izvor: Wikipedija

Potpore za samozapošljavanje su financijske mjere koje Republika Hrvatska pruža nezaposlenim osobama kako bi ih potaknula na pokretanje vlastitog posla. Ove potpore omogućuju pojedincima da dobiju sredstva potrebna za osnivanje i vođenje malih poduzeća[1] ili obrta[2]. Glavni ciljevi ovih potpora su smanjenje nezaposlenosti, poticanje poduzetništva i gospodarski rast.

Potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje[uredi | uredi kôd]

Uvjeti za dobivanje potpore[uredi | uredi kôd]

Kako bi se kvalificirali za potpore za samozapošljavanje, kandidati moraju ispuniti određene uvjete. Prije svega, kandidat mora biti registriran kao nezaposlena osoba u registru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Također, potrebno je imati poslovnu ideju koja je realna i održiva te izraditi poslovni plan koji detaljno opisuje ciljeve, strategije i financijske projekcije poslovanja u godini dana, odnosno dvije godine koliko traje ugovorno razdoblje.

Tko ne može ostvariti potporu za samozapošljavanje[uredi | uredi kôd]

Potporu za samozapošljavanje ne mogu ostvariti[3]:

  • Podnositelji zahtjeva čiji su privatni računi blokirani, odnosno koji u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju registrirane neizvršene osnove za plaćanje kao i podnositelji zahtjeva koji imaju pokrenut jednostavni postupak stečaja potrošača.
  • Podnositelji zahtjeva koji su bili u statusu nositelja samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, vlasnik obrta, vlasnik/osnivač trgovačkog društva, osnivač/vlasnik/nositelj/direktor/ravnatelj ili druga odgovorna osoba u obavljanju druge samostalne profesionalne djelatnosti, članovi zadruga, obavljali domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu unazad 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
  • Podnositelji zahtjeva kojima je prethodni radni odnos prestao osobno uvjetovanim otkazom, u istoj ili sličnoj djelatnosti za koju traže potporu, ukoliko u međuvremenu nisu postali dugotrajno nezaposlene osobe ili radno neaktivne dulje od 12 mjeseci. Pod dugotrajnom nezaposlenošću smatra se da je osoba prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja Zavoda dulje od 12 mjeseci.
  • Podnositelji zahtjeva koji su već jednom koristili potporu za samozapošljavanje bez obzira na godinu dodjele potpore.

Vrste Potpora[uredi | uredi kôd]

Potpore za samozapošljavanje su namijenjene kao pomoć malim poduzetnicima za pokrivanje početnih troškova poslovanja. Ovisno o vrsti djelatnosti koja se prijavljuje, iznosi mogu varirati, a sredstva se mogu koristiti za nabavu opreme, alata i ostalih sredstava za rad, kupovinu novih vozila (za obavljanje djelatnosti), kupovinu informatičke opreme te softwera za rad. Osim toga, dio sredstava namijenjen je i za podmirenje troškova najma prostora, pokrivanje marketing troškova poput izrade logotipa ili promotivnih materijala, knjigovodstva i drugih osnovnih potreba poslovanja.

Razlikujemo nekoliko vrsta potpora za samozapošljavanje:

Iznosi potpora[uredi | uredi kôd]

Iznos potpora ovise o vrsti djelatnosti za koju se traži potpora. Iznos potpore označava maksimalni iznos koji se može dobiti po djelatnosti. Trošak je namjenski, što znači da se iznos potpore izračunava na način da se zbrajaju iznosi po ponudama. Ukupni dobiveni trošak je ukupan zbroj ponuda, ali bez PDV-a jer on nije prihvatljiv trošak.

Visine potpore za samozapošljavanje su sljedeće:

Prihvatljivi troškovi[4][uredi | uredi kôd]

Potpora za samozapošljavanje sastoji se od dva dijela i to, fiksnog iznosa i varijabilnog iznosa. Fiksni iznos potpore je isti za sva djelatnosti i iznosi 5.000,00 EUR te je određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove doprinosa (u slučaju otvaranja obrta) te za uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi, troškovi sitnog inventara, sirovine i potrošnog materijala, radna odjeća i obuća, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično). Varijabilni iznos se razlikuje ovisno o vrsti djelatnosti te se računa na sljedeći način: ukoliko je maksimalni iznos potpore 10.000,00EUR, varijabilni iznos je razlika ukupnog iznosa i fiksnog iznosa. On služi za kupovinu nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.), kupovina ili zakup licenciranih IT programa ili drugih programa potrebnih za obavljanje djelatnosti, kupovina novih prijevoznih sredstava (u slučaju djelatnosti prijevoza ili taksi službe) ili kupovina franšiza.

Postupak Prijave[uredi | uredi kôd]

Postupak prijave za potpore za samozapošljavanje uključuje nekoliko koraka:

  1. Registracija kod HZZ-a: Kandidati se moraju registrirati kao nezaposleni.
  2. Izrada poslovnog plana: Potrebno je izraditi detaljan poslovni plan.
  3. Podnošenje prijave: Prijava se podnosi putem online kroz sustav eGrađani za što je potrebno posjedovanje neke vrste osobne vjerodajnice te registracija u portalu Burza rada.
  4. Ocjena prijave: Stručna komisija ocjenjuje prijavu i donosi odluku koja se može vidjeti u portalu Burza rada (egrađani), a ocjena zahtjeva se dobiva mailom ili poštom.
  5. Dodjela sredstava: Nakon odobrenja, dobiva se precizan mail sa uputama koje dokumente morate prikupiti i koji su vam potrebni za potpisivanje ugovora. Nakon potpisa ugovora, sredstva se isplaćuju na račun korisnika.

Poslovni plan za samozapošljavanje[5][uredi | uredi kôd]

Poslovni plan za samozapošljavanje koji se predaje je temeljni dokument u kojem se predstavlja ideja i budući poslovni subjekt, ciljevi i financijske projekcije za prve dvije godine poslovanja, koliko traje ugovorna obveza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dokument ima za cilj predstaviti prethodno radno iskustvo i obrazovanje u djelatnosti koja se prijavljujete te kako će oni pridonijeti održivosti poslovne ideje. Cilj plana jest objasniti ukratko sposobnost upravljanja poslovnim subjektom temeljem prethodnog iskustva, dokazati kako su iskustvo i obrazovanje ključ i temelj za održivost poslovne ideje i poslovanja. Poslovni plan koji se piše za potrebe samozapošljavanja mora biti jasan i konkretan.

Ključni elementi plana za samozapošljavanje[uredi | uredi kôd]

Izrada poslovnog plana obuhvaća nekoliko ključnih elemenata:

  1. Priprema dokumentacije – sakupljanje dokaza o radnom iskustvu, obrazovanju, tečajevima, ponude za Troškovnik, pisma namjere buduće suradnje
  2. Analiza tržištaSWOT analiza – i prikupljanje bitnih informacija (o konkurentima, o cijenama)
  3. Izrada financijskog dijela poslovnog plana odnosno projekcije prihoda za dvije godine poslovanja, kao i projekcija troškova rada i poslovanja unutar dvije godine koliko traje ugovorna obveza.

Analiza konkurencije[uredi | uredi kôd]

Analiza tržišta i identifikacija konkurencije ključni su koraci u razvoju uspješnog poslovnog plana. Razumijevanje konkurencije, njihovih prednosti i nedostataka te strategija za razlikovanje vlastitog poslovanja može značajno doprinijeti uspjehu na tržištu. Prvi korak u analizi konkurencije jest identifikacija svih relevantnih konkurenata unutar specifične niše. Ovo uključuje istraživanje postojećih poduzeća koja nude slične proizvode ili usluge. Važno je prikupiti detaljne informacije o svakom konkurentu. Nakon identificiranja konkurenata, slijedi detaljan opis svakog od njih. Ovaj opis treba obuhvatiti ključne aspekte njihovog poslovanja, kao što su ponuda proizvoda ili usluga, strategije, distribucijski kanali i promotivne aktivnosti. Također, važno je analizirati njihovu prisutnost na tržištu.

Jedan od ključnih dijelova analize jest identifikacija prednosti i nedostataka konkurenata. Prednosti mogu uključivati snažnu tržišnu prisutnost, lojalnu bazu kupaca, visoku kvalitetu proizvoda ili usluga, inovativne tehnologije i učinkovite marketinške strategije. S druge strane, nedostaci mogu uključivati visoke cijene, ograničen asortiman proizvoda, slabiju korisničku podršku ili nedostatak inovacija. Nakon što se identificiraju prednosti i nedostaci konkurenata, ključno je definirati kako će se vlastito poslovanje razlikovati i istaknuti. To može uključivati ponudu jedinstvenih proizvoda ili usluga, konkurentne cijene, superiornu korisničku podršku, inovativne marketinške strategije ili usvajanje novih tehnologija. Važno je razviti jasne strategije koje će omogućiti postizanje konkurentske prednosti.

Procjena prihoda i troškova[uredi | uredi kôd]

Procjena prihoda i troškova unutar plana za samozapošljavanje zahtjeva procjenu vaših prihoda određenih po tržišnim cijenama i mjesečnim procijenjenim količinama te troškova rada i poslovanja koje imate. Projekcija se radi za dvije godine, sukladno ugovornom razdoblju sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Na kraju projekcije, HZZ od vas postavlja strukturu procjene ukupne dobiti te, između ostalog, na temelju toga procjenjuje je li vaše poslovanje održivo.

Kvalitetno izvedena procjena prihoda i troškova može vam donijeti visoke i ključne bodove pri ocjenjivanju plana.

Inovativnost u planu za samozapošljavanje[uredi | uredi kôd]

Inovativnost u planu za samozapošljavanje odnosi se na predstavljanje nove vrste djelatnosti koja nije dovoljno zastupljena na nekom području ili donošenje inovativnih pristupa već postojećim djelatnostima. Primjeri mogu uključivati:

  • novi proizvodi ili usluge - razvoj proizvoda ili usluga koji nisu trenutno dostupni na tržištu ili su značajno poboljšani u odnosu na postojeće opcije
  • tehničko-tehnološki procesi - uvođenje novih tehnologija ili optimizacija postojećih procesa za povećanje efikasnosti, smanjenje troškova ili poboljšanje kvalitete
  • poslovni modeli - razvoj novih poslovnih modela koji pružaju jedinstvene vrijednosti kupcima ili omogućuju učinkovitije poslovanje

Uključivanje inovativnosti u poslovni plan je ključno jer pokazuje kako vaša poslovna ideja donosi nešto novo i jedinstveno na tržište. To ne mora nužno uključivati tehnološke inovacije; može se odnositi na različite aspekte poslovanja koji doprinose stvaranju dodane vrijednosti i konkurentske prednosti. Inovativnost može također privući investitore i druge zainteresirane strane koje traže jedinstvene i perspektivne poslovne ideje.

Izazovi i kritike potpora za samozapošljavanje[uredi | uredi kôd]

Iako su potpore za samozapošljavanje općenito pozitivno ocijenjene, postoje i izazovi te kritike. Neki od uobičajenih problema uključuju složenost prijavnog procesa, nedostatak dovoljno sredstava za sve prijave i potrebu za boljom podrškom i mentorstvom za nove poduzetnike. Međutim, općenito gledajući, radi se o programu koji nezaposlenim osobama daje novčanu potporu za otvaranje posla. Potencijal programa je velik jer nezaposlena osoba otvara svoj posao pa prestaje biti nezaposlena, a moguće je i da zaposli i dodatne ljude.

U radu objavljenom u časopisu IZA Journal of Labor Policy[6], Stjepan Srhoj sa Sveučilišta u Dubrovniku i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta Zagreb[7], analiziraju utjecaj poticaja za samozapošljavanje na primatelje poticaja te na firme i obrte koji se osnivaju putem ovog programa. Rezultati pokazuju da poticaji dugoročno poboljšavaju pozicije na tržištu rada, iako firme osnovane kroz poticaj nisu brzorastuće. Analiza individualnih podataka o epizodama nezaposlenosti od 2010. do 2017. godine otkriva da osobe koje su dobile poticaj za samozapošljavanje imaju manju vjerojatnost vraćanja u nezaposlenost, iako se neki vrate u nezaposlenost odmah nakon isteka dvije godine, koliko traje mjera. Sličan obrazac je vidljiv i kod obrta koji su osnovani putem poticaja za samozapošljavanje. Unatoč ovim izazovima, mjera se pokazuje uspješnom jer su osobe koje su dobile poticaj i obrti osnovani kroz poticaj komparativno uspješniji nego što bi bili bez potpore. Firme osnovane putem poticaja rastu sporo u smislu broja zaposlenih i prihoda, što je očekivano i u skladu s međunarodnim istraživanjima. Ohrabrujuće je da mjera postaje sve učinkovitija kroz godine; poticaji za samozapošljavanje dodijeljeni 2016. godine pokazali su se učinkovitijima od onih dodijeljenih 2010. godine, a učinak "cash and carry" se smanjuje.

Međutim, postoji zabrinutost da poticaji mogu stvoriti prividnu samozaposlenost, posebno među visokoobrazovanim osobama koje su kratko na zavodu za zapošljavanje. Pitanje je jesu li takve osobe zaista u potrebi za potporom ili prelaze u samozapošljavanje u dogovoru s poslodavcem zbog poreznih olakšica. Iako istraživanje ne adresira izravno ovo pitanje zbog nedostatka podataka, postoje brojni anegdotalni primjeri ove pojave, posebno u IT industriji. Unatoč tim izazovima, poticaji za samozapošljavanje predstavljaju dobru mjeru koja značajno poboljšava perspektivu na tržištu rada za primatelje. Ova mjera također potiče poduzetnički duh, što može dovesti do još većih koristi u budućnosti. Analizirajući utjecaj poticaja za samozapošljavanje na nezaposlene osobe, firme i obrte u Hrvatskoj, može se zaključiti da je ova mjera učinkovita.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kako otvoriti poduzeće. Hitro.hr
  2. Postupak otvaranja poduzeća. Hok.hr
  3. Mjere.hr, Neprihvatljivi prijavitelji
  4. HZZ mjere, Prihvatljivi troškovi
  5. DEGORI, Poslovni plan za samozapošljavanje. Degori.hr
  6. "Fine...I'll do it myself": Lessons from self-employment grants in a long recession period, Stjepan Srhoj and Ivan Zilic, Jun 19, 2021. IZA Journal of Labor Policy
  7. Ekonomski Institut Zagreb, Dr.Sc. Ivan Žilić, Poticaji za samozapošljavanje – napokon uspješna mjera?

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]