Post-istinita politika
Post-istinita politika (eng. post-truth politics), post-činjenična politika (eng. post-factual politics)[1][2] ili post-stvarnostna politika (eng. post-reality politics)[3]) je politička kultura u kojoj je debata uvelike uokvirena apeliranjem na osjećaje isključena od pojedinosti državne politike te opetovanom asercijom govornih tema čije činjenično pobijanje je ignorirano. Post-istina odudara od tradicionalnih dvoboja i krivotvorenja istine renderirajući ju kao od drugorazredne važnosti. Dok se ovo opisuje kao problem današnjice, moguće je da je to već dugo bio dijelom političkog života, ali manje zamjetljiv prije dolaska interneta i odnosnih društvenih promjena.
Zbog toga što u suvremenome svijetu ne postoje jasne međe između istine i laži, činjenica i "alternativnih činjenica", pojavila se i post-istina. The Economist je na svojoj naslovnici objavio naslov "Art of the lie - post-truth politics in the age of social media" (Umjetnost laži u doba post-istinite politike i društvenih medija)[4]
- ↑ Schwartz, Ian. 28. studenoga 2016. George Will: "Post-Factual Politics" From Campaign Still Exists, Nixon More Of A Statesman Than Current Leadership (engleski). RealClearPolitics.com. Pristupljeno 8. studenoga 2017.
- ↑ Dnevnik.hr Ma.B.: Izabrana riječ godine: Uporaba joj se povećala 2000 puta od prošle godine, 16. studenoga 2016. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)
- ↑ Holmes, Jack. 26. rujna 2016. Trump's Campaign Manager Offered Her Most Brilliant Defense Yet of Trump's Lies (engleski). Esquire. Pristupljeno 8. studenoga 2017.
- ↑ Letica, Slaven; Političko-ekonomijska i sociopsihologijska analiza 'Slučaja/Fenomena Agrokor' . Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 24