Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/09 2015
Međimurska županija u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa, dok središnji i istočni dio prelazi u ravnicu (Panonske nizine). Pokrajina graniči s državama Mađarskom i Slovenijom, a vrlo blizu je i treća zemlja, Austrija.
Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni grb međimurskog kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu znan kao fijolica).
Međimurje je najgušće naseljeni dio Hrvatske. Na području veličine 729,5 km² (72 956 ha), često intimno zvanom Međimurje malo (Međimorje), u 126 naselja živi oko 113.800 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 156 osoba/km². Gradovi su Čakovec, koji je središte za promet, obrazovanje, gospodarstvo, sudstvo, administrativne aktivnosti, te Prelog i Mursko Središće. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17 500 žitelja. Stanovništvo grada, kao i čitavog područja, je etnički većinom hrvatsko (96%), sa 4 posto manjina koje čine Mađari, Slovenci, Albanci i Romi.
Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem (čak i sastavnim dijelom) Mađarske, čija je kultura ostavila ogroman utjecaj u jeziku, glazbi i običajima. Na nekoliko se mjesta može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna pjesma i ples. Brojni su športski klubovi, (njih više od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova.
Područje Međimurja većim dijelom je aluvijalna ravnica između rijeka Mure i Drave (Dolnje Međimurje), a manjim dijelom briježni kraj (Gornje Međimurje). Obje velike rijeke povremeno poplavljuju i ponekad mijenjaju tok. Zbog geoloških karakteristika i brojnih klizišta, Mura, koja izvire u Austriji, pomiče svoje riječno korito prema sjeveru.