Portal:Biologija/Biolog/Arhiv/2010
Mjesec 1
Louis José Ignarro (Brooklyn, New York City, 31. svibnja 1941.) je američki farmakolog koji je zajedno sa Robert F. Furchgottom i Ferid Muradom, 1998.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkrića vezana uz dušikov oksid (NO) kao signalnu molekulu u krvožilnom sustavu.
Ignarro je neovisno od Furchgotta, 1986.g. dokazao da nepoznata supstanca koja uzrokuje širenje neoštečenih krvnih žila, i koju je Furchgott nazvao ERDF (engl. endothelium-derived relaxing factor), je ustvari NO.
Mjesec 2
James Dewey Watson (rođen 6. travnja, 1928.) je američki molekularni biolog, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953. On, Francis Crick, i Maurice Wilkins zajedno su dobili 1962. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće u vezi molekularne strukture nukleinskih kiselina i njene važnosti za prijenos podataka u živim organizmima.
Mjesec 3
Oparin je ponajviše poznat po svojim doprinosima teoriji o porijeklu života i svojoj istoimenoj knjizi Postanak života na zemlji, 1924. Oparin je diplomirao na Sveučilištu u Moskvi 1917. godine. 1924. godine je objavio knjigu o postanku života na zemlji, u kojoj je objasnio kemijsku evoluciju počevši od molekula baziranih na ugljiku.
Mjesec 4
Albert Szent-Györgyi de Nagyrápolt (Budimpešta, Austro-Ugarska 16. rujna, 1893. – 22. listopada, 1986. Woods Hole, Massachusetts SAD) bio je mađarski fiziolog koji je 1937.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Također je bio aktivan u mađarskom otporu za vrijeme drugog svjetskog rata i sudjelovao je u mađarskoj politici nakon rata.
Počeo je studirati medicinu na Sveučilištu u Budimpešti. Studij je prekinuo 1914.g., (prvi svjetski rat) kako bi služio u vojsci kao bolničar. 1916.g. je pušten iz vojske nakon što se ranio u ruku. Diplomirao je medicinu 1917.g. Poslije rata počeo je svoju istraživačku karijeru u Pressburgu (mađarski: Pozsony, današnja Bratislava). Kada je grad u siječnju 1919.g. posta dio Čehoslovačke napustio je grad zajedno s i dijelom mađarske populacije. Nekoliko puta je mijenjao sveučilišta sljedećih nekoliko godina, da bi se krasio na Sveučilištu u Groningenu gdje je svoj rad usmjerio na kemiju staničnog disanja. Zbog svog rada na izoliranju onoga što se tada zvalo "heksuronska kiselina" iz tkiva nadbubrežne žlijezde dobio je doktorat na Sveučilištu Cambridge 1927.g.
Mjesec 5
Od 1941. godine radi na Pasteurovu institutu u Parizu. Od 1959. je profesor na Collège de France. Najprije ispituje kinetiku rasta bakterijskih populacija; utvrdivši neke činjenice biometrijskog reda, prelazi na područje enzimologije i istražuje elementarne biokemijske mehanizme. Na kulturama Escherichia coli otkriva fenomen dvostrukog rasta, koji naziva diaxia. U suradnji s F. Jacobom formulira hipotezu o tzv. genetičkoj djelatnoj cjelini (operon). Potkrepljuje teoriju indukcije na genetskoj razini kao inhibiciju represora. Proučava sustave enzima regulatora te opisuje interakcije stereospecifičnih receptora smještenih na površini proteinskih molekula, koje naziva alosterički efektori.
Mjesec 6
Hipokrat s Kosa (o. 460. pr. Kr.– 380. pr. Kr.) bio je najpoznatiji antički grčki liječnik. Obično se smatra jednim od najistaknutijih ličnosti medicine svih vremena. Pripadao je školi asklepijada na grčkom otoku Kosu. U djelima kojima mu se pripisuju (Corpus hippocraticum ili "Hipokratovi rukopisi") odvojio je znanost od magije i praznovjerja, skupio i kritički proradio iskustva egipatskih i grčkih liječnika, te se stoga smatra ocem znanstvene medicine.
Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. epilepsije i eklampsije, malarije, epidemijskog parotitisa) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, facies hippocratica).
Hipokrat je iznio pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek. U Hipokratovoj školi detaljno su opisani mozak s dvije polutke, moždane ovojnice, ukršteni moždani sindromi, upala i tumor mozga itd. Na osnovi simptoma Hipokrat nije postavljao dijagnozu, nego prognozu bolesti. Uz medikamente u tretmanu duševnih bolesti (u to vrijeme koristili su se različiti biljni pripravci, opij, kanabis, rauvolfija i druge, empirijski nađene tvari) preporučavao je odmor, dijetu, gimnastiku, a kao najprikladniji lijek - rad.
Mjesec 7
Aldo Leopold je jedan od najvećih američkih prirodoslovaca, tvorac koncepta Etika zemlje i stručnjak koji je prvi lansirao sintagmu ekološka savjest. Svojim teoretskim i praktičnim radom i ostvarenjima, uvrstio se u red onih čija se djela i dana uvelike citiraju, i čiji utjecaj s prolaskom vremena ne slabi nego naprotiv - postaje jači.
Za ekologiste diljem svijeta, Leopold je najpoznatiji kao autor knjige "A Sand County Almanac", što bi se na hrvatski prevelo kao "Ljetopis pješčanog okruga", iako to kultno djelo još nije prevedeno na hrvatski jezik.
Mjesec 8
Mjesec 9
Mjesec 10
Mjesec 11
Mjesec 12