Porez na dohodak
 |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
Porez na dohodak je jedan od suvremenih poreza.
Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. st. kada je William Pitt mlađi uveo cedularni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s Francuskom.
- izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak
- u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka
- oporezuje se neto dohodak
- oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak
- oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren
- glavni predstavnik subjektivnog poreza
- postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja
- skup porez za državu i poreznu administraciju
- Britanski (cedularni ili analitički)
- → najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) primjenom proporcionalne porezne stope, a tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi zakonski dopuštenu visinu.
- → Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.
- Germanski (sintetički)
- → oporezuju se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope.
- → primjenjuje se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj od 1993.
- Romanski
- → kombinacija britanskog i germanskog oblika.
- → dio dohotka se oporezuje proporcionalnom ili progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezne stope ako prelazi zakonom utvrđenu visinu.
Kod utvrđivanja porezne osnovice se javljaju četiri osnovna problema (dimenzije) :
- prostorna →teritorijalno načelo → prostor unutar kojeg oporezujemo dohodak.
- → osoba koja je rezident u Republici Hrvatskoj obavezna je na plaćanje poreza na dohodak kojeg je ostvarila u RH.
- → dohodak nerezidenata se ograničeno oporezuje → samo onaj dio dohotka koji je ostvaren u RH uz uvjet da mora minimalno 6 mjeseci djelovati u RH.
- stvarna → što stvarno ulazi u dohodak.
- osobna → porezni obveznik je točno utvrđen, dohodak se veže za stvarnu fizičku osobu koja ga plaća.
- vremenska → vrijeme u kojem je dohodak ostvaren → u većini zemalja je dohodak godišnja kategorija, ali se plaćaju mjesečni predujmovi.
- zakonska → stopa koja je utvrđena zakonom o porezu na dohodak.
- stvarna (efektivna) → stopa koja mjeri stvarnu poreznu obvezu poreznog obveznika. Izračunava se kao udio ubranog poreza u dohotku koji još nije prilagođen odredbama izračunavanja dohotka
- prosječna → predstvavlja udio poreza na dohodak u dohotku koji je predmet oporezivanja. Izračunava se tako da se od ostvarenog dohotka oduzmu sve porezne olakšice i oslobođenja koja su predviđena zakonom o porezu na dohodak.
- granična → stopa koja se primjenjuje za oporezivanje u najvišem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire primjenom progresivne porezne stope.
Osnovica za plaćanje poreza je iznos koji se dobiva kada se od tzv. "bruto 1" iznosa plaće odbiju doprinosi za Mirovinsko osiguranje, trenutno iznose 20% (podatak za srpanj 2010.), te od tog iznosa ("dohodak") odbije osobni odbitak.
Porezni razredi primjenjivi od 1. srpnja 2010. godine:
| Br. osobnih odbitaka | Mjesečna osnovica (kn) | Godišnja osnovica (kn)* | Porezna stopa |
| 0 - 2 | 0 - 3.600,00 | 0 - 43.200,00 | 12% |
| 2 - 6 | 3.600,01 - 10.800,00 | 43.200,01 - 129.600,00 | 25% |
| 6 - → | 10.800,01 - → | 129.600,01 - → | 40% |
* Iznimno, na godišnjoj razini za 2010. godinu, godišnja osnovica iznosi kako slijedi:
| Godišnja osnovica (kn) | Porezna stopa |
| 0 - 43.200,00 | 13,5% |
| 43.200,01 - 108.000,00 | 25% |
| 108.000,01 - 129.600,00 | 30% |
| 129.600,01 - 302.400,00 | 35% |
| 302.400,01 - → | 42,5% |
| Faktor | Od iznosa | Iznos | |
| Bruto | 30.000,000 | ||
| Doprinosi iz plaće (Mirovinsko) | 20% | 30.000,00 | 6.000,00 |
| Dohodak (bruto minus doprinosi) | 24.000,00 | ||
| Osobni odbitak | 1,00 | 2.200,00 | 2.200,00 |
| Oporezivo (dohodak minus odbitak) | 21.800,00 | ||
| Porez po stopi 1 (na iznos do 2.200) | 12% | 2.200,00 | 264,00 |
| Porez po stopi 2 (na iznos od 2.200 do 8.800) | 25% | 8.800-2.200=6.600,00 | 1.650,00 |
| Porez po stopi 3 (na iznos preko 8.800) | 40% | 21.800-8.800=13.000 | 5,200,00 |
- dohodak od nesamostalnog rada
- → rad kod poslodavca, određuje se na temelju primitaka i izdataka.
- → u primitke ulaze : plaća, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premija osiguranja koju plaćaju poslodavci, stipendije i mirovine.
- → u izdatke ulaze : uplaćeni doprinosi za obvezno osiguranje iz plaće, osobni odbitak, premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
- dohodak od samostalnog rada
- → dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, ostalih slobodnih zanimanja (pjevač, umjetnik, liječnik).
- → dohodak se utvrđuje na temelju poslovnih primitaka i izdataka → dužni su voditi poslovne knjige
- → slobodnim autorima se priznaju paušalni troškovi u visini od 25% dohotka, a na ostali iznos se obračunava porezna stopa od 35 %.
- dohodak od imovine i imovinskih prava
- → najamnina, zakup, patent, licence.
- → iznos najamnine se umanji za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja i nakon toga se plaća porez od 15 % + prirez.
- → prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana tri godine nakon nabave.
- → imovinska prava se oporezuju po stopi od 25 % + prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.
- dohodak od kapitala
- → primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti → 15 % + prirez.
- → primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica → 15 % + prirez.
- → kamate → 35 % + prirez.
- → izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe → 35 % + prirez.
- dohodak od osiguranja
- → premije životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka.
- → dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata premija bilo oslobođeno na dohodak → 15 % + prirez.
Prirez se plaća općini ili gradovima gdje porezni obveznik živi. Osnovica za izračun prireza je već utvrđen iznos poreza na dohodak.
| općine | 0 - 10 % |
| gradovi → manje od 30 000 stanovnika | 0 - 12 % |
| gradovi → više od 30 000 stanovnika | 0 - 15 % |
| grad Zagreb | 0 - 30 % |
Porezne olakšice su ukinute od 1. srpnja 2010. g. Iznimno, kod godišnje prijave za 2010. godinu, olakšice se mogu koristiti u iznosu do 6.000 kuna pod uvjetom da su uplate obavljene do dana primjene novog zakona.
Osnova za mjesečni osobni odbitak iznosi 1.800,00 kn i uvećava se za faktor prema broju uzdržavanih osoba i eventualnoj invalidnosti:
- 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg se plaća alimentacija,
- za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,
- 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
- 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti osobni odbitak iz točke 3.
Za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi, osobni odbitak je viši:
- 3.840,00 kuna mjesečno - prva skupina,
- 3.200,00 kuna mjesečno - druga skupina,
- 2.400,00 kuna mjesečno - treća skupina i brdsko-planinska područja.