Ponovna uporaba informacija
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Ponovna uporaba informacija je Zakonom o pravu na pristup informacijama definirana kao uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene.[1]
Naime, tijela javne vlasti u ispunjavanju svojih javnih dužnosti prikupljaju, proizvode, reproduciraju i distribuiraju određene informacije koje se stvaraju uz pomoć javnih, proračunskih sredstava, stoga ih treba iskoristiti na najbolji mogući način kako bi se potaknulo gospodarstvo ili bolje iskoristilo njihov potencijal. Primjer informacija javnog sektora predstavljaju razni gospodarsko-financijski podatci, podatci iz pravosuđa, prostorno-zemljopisne informacije, statističke informacije, različiti registri i baze podataka, koji imaju potencijal za ponovnu uporabu u svrhu razvijanja novih proizvoda i usluga (npr. navigacijski sustavi, prometne aplikacije, vremenske prognoze, financijske usluge, znanstvena i druga istraživanja i slično). Kada su podatci namijenjeni ponovnoj uporabi javno objavljeni na internetskoj stranici tijela javne vlasti u strojno čitljivom obliku i otvorenom formatu, tako da ih svatko može slobodno koristiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, radi se o otvorenim podatcima. Jedan od portala koji služi za objavu otvorenih podataka je Portal otvorenih podataka Hrvatske.