Pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942.
Pokolj u Zabiokovlju se je dogodio za vrijeme četničkog pohoda 29. kolovoza 1942. godine tijekom završnih djelovanja u sklopu talijanske operacije Albia protiv biokovskih partizana. Tada je stradao najmanje 141 civil (četnici sami govore o preko 900 "ustaša" koje da su pobili) u selima Rašćane, Kozica, Dragljane i Župa na području Vrgorca među kojima su i tri svećenika: kozički fra Ladislav Ivanković, rašćanski don Ivan Čondić i župski don Josip Braeonović. Sela (i crkve u njima) su četnici opljačkali i spalili.
Zločine su počinili četnici iz Istočne Hercegovine koje su na to područje svojim kamionima prevezli Talijani (koji su četnike u svojoj okupacijskoj zoni koja je dopirala do iznad Mostara naoružavali, hranili i plaćali), u sklopu Operacije Albia.
U selu Rašćane mučeno je i ubijeno barem 36 osoba i to:[1][2]
1. Don Ivan Čondić, župnik Rašćana | 19. Erceg Mihovil Filipov, ubijen |
2. Belaić Andrija Petrov, ubijen | 20. Erceg Mate Filipov, ubijen |
3. Belaić Stjepan Andrijin, ubijen | 21. Erceg Jure Jozin, ubijen |
4. Družijanić Jure Matin, mučen pa ubijen | 22. Erceg Nediljko Mirkin, ubijen |
5. Erceg Ante Matin, izvađene mu oči pa ubijen | 23. Erceg Toma Mijin, mučen i ubijen |
6. Erceg Marinko Andrijin, ubijen | 24. Knezović Ivan Ilijin, ubijen |
7. Erceg Milan Mijin, ubijen pa u kući zapaljen | 25. Lendić Andrija Jozin, ubijen |
8. Erceg Marijan Jakovljev, ubijen | 26. Lendić Jure Markov, mučen pa ubijen |
9. Erceg Jure Ivanov, mučen pa ubijen | 27. Lendić Marijan Jurin, ubijen |
10.Erceg Gabro Antin, mučen pa ubijen | 28. Lendić Ante Jurin, mučen pa ubijen |
11. Erceg Jure Marijanov, izvađene mu oči pa ubijen | 29. Lendić Ivan Mijin, ubijen pa spaljen |
12. Erceg Ivan Nikolin, izvađene mu oči pa ubijen | 30. Lendić Ivan Ivanov, ubijen pa spaljen |
13. Erceg Ivan Jurin, ubijen | 31. Lendić Marko Mijin, ubijen |
14. Erceg Marijan Ivanov, mučen pa ubijen | 32. Lendić Križan Jozin, ubijen |
15. Erceg Jure Križanov, mučen pa ubijen | 33. Lendić Petar Jozin, ubijen |
16. Erceg Mirko Jurin, ubijen | 34. Lendić Stanko Matin, ubijen |
17. Erceg Joze Antin, ubijen | 35. Lendić Tomislav Ilijin, ubijen |
18. Erceg Mate Jurin, ubijen | 36. Ban Ljubo (iz Podgore), ubijen |
U tom selu spaljeno je oko 205 stanbenih zgrada i staja u zaselcima istočno od školske zgrade (uključujući i školsku zgradu) te zaselak Mali Godinj (zaselak Veliki Godinj je samo opljačkan). Pritom su opljačkali sve do čega su došli: novac, zlato, hranu, odjeću i obuću, ne štedeći ni seosku crkvu Svetog Stjepana.
U selu Kozica ubijene je najmanje 63 osobe, a zapaljeno je 397 kuća i staja. Ovo je nepotpun popis ubijenih osoba:[3]
1. fra Ladislav Ivanković, župnik ---- | 25. Ravlić Ante Ivanov |
2. Vuletić Ivan Petrov | 26. Ravlić Marijan Markov |
3. Vuletić Jakov Radin | 27. Glavaš Stipan Šimunov |
4. Jujinović Mate Šimunov | 28. Katić Ivan Božin |
5. Jujinović Martin Antin | 29. Katić Petar Ivanov |
6. Jujinović Martin Ivanov | 30. Katić Jozo Ivanov |
7. Jujinović Luka Jozin | 31. Katić Ivan Ivanov |
8. Jujinović Jozo Ivanov | 32. Miočević Jozo Markov |
9. Begović Jure Markov | 33. Miočević Jozo Tomin |
10. Begović Marka Vinko | 34. Miočević Jurka Markova |
11. Begović Petar Matin | 35. Katić Mijo Antin |
12. Begović Petar Ivanov | 36. Katić Grgo Jozin |
13. Begović Martin Antin | 37. Vekić Ivana Franin |
14. Begović Marko Martinov | 38. Pejdo Josip Ivanov |
15. Begović Vice Antin | 39. Antunović Matija Petrova |
16. Begović Mijo Markov | 40. Pavić Šimun Mijin |
17. Begović Nikola Mišin | 41. Pavić Mate Antin |
18. Begović Joze Jurin | 42. Maras Jozo Matin |
19. Begović Marijan Jozin | 43. Maras Mate Jozin |
20. Begović Ivan Antin | 44. Okmažić Ivan Stipin |
21. Pucar Marijan Markov | 45. Okmažić Marko Stipin |
22. Pucar Mijo | 46. Okmažić Marija Petrova |
23. Pucar Luka Stipanov | 47. Okmažić Ilija Jozin |
24. Ravlić Ivan Nikolin | I još 17 osoba iz toga sela. |
U selu Dragljane ubijena je 41 osoba, a zapaljeno 90 kuća i staja.[3]
Pored navedenih, četnici su toga dana ubili i župnika iz sela Župa don Josipa Braeonovića koji im je krenuo ususret želeći ih odgovoriti od daljnjih ubijanja ljudi i paljenja kuća.
Četnicima je zapovijedao major Petar Baćović, koji u izvještaju "đeneralu" Draži Mihailoviću piše:
“Vratio sam se sa puta po Hercegovini. Četiri naša bataljona, oko 900 ljudi, krenuli su 30. avgusta preko Ljubuškog, Imotskog i Podgore i izbili kod Makarske na more. Sedamnaest sela spaljeno, 900 ustaša ubijeno, nekoliko katoličkih sveštenika živo odrano. Prvi put posle sloma poboli srpsku zastavu u more i klicali kralju i Draži. Naši gubici minimalni.”
Već 3. rujna Draža Mihailović odgovara Baćoviću:
“Zadovoljan sam sa vašim izveštajem o izbijanju na more. Iskoristite ovu akciju da se postavi siguran kanal za vezu sa Dinarskom divizijom. Posle ovoga za najkraće vreme Vi zajedno sa dinarcima treba da raščistite prostoriju između: Mostar — Konjic — Visoko — Travnik — Jajce — Livno. Dinarce postaći na jači rad i što hitniju organizaciju i aktivnu borbu protiv komunista i ustaša”.[4]
- ↑ Spomen ploča ubijenim mještanima u selu Rašćane
- ↑ Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960., str. 379. i 380.
- ↑ a b Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960., str. 380
- ↑ "Draža Mihailović", poglavlje "Četničke brigade u okupatorskim operacijama 'Albia', 'Alfa' i 'Dinara'", Nikola Milovanović, Beograd, "Rad" 1984.
- Dušan Plenča, "Partizanski odredi naroda Dalmacije 1941-1942", Vojnoizdavači zavod JNA "Vojno delo", Beograd, 1960.
- Nikola Milovanović, "Draža Mihailović", Centar za informacije i publicitet, 1985.
- Nikola Milovanović: Draža Mihailović
- "STRAVIČNE ČETNIČKE DEPEŠE: Đenerale Dražo, odrali smo tri živa katolička popa!", Telegraf.rs, 27. prosinca 2014.