Prijeđi na sadržaj

Planinski luk

Izvor: Wikipedija
Planinski crijemuž
A. victorialis
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Liliopsida
Red:Asparagales
Porodica:Amaryllidaceae
Rod:Allium
Vrsta:A. victorialis
Dvojno ime
Allium victorialis
L.
Baze podataka

Planinski crijemuž (planinski luk, lat. Allium victorialis), biljka iz roda lukova, porodica zvanikovke, trajnica raširena po Euroaziji.[1]Kod nas ga ima na Velebitu i u Gorskom kotaru.

Stabljika naraste od 30 do 60cm visine.

Jestivost

[uredi | uredi kôd]

Jestivi su i lukovica i sasvim mladi listovi, jak miris na češnjak.[2]U Japanu se kao povrće i uzgaja.Naročito je cijenjen u Rusiji i Ukrajini.Sadrži do 730 mg/% vitamina C.[3]Koristi se i u narodnoj medicini.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

U svim dijelovima biljke zastupljeno je eterično ulje,askorbinska kiselina,lizocin te fitoncidi.Od makroelemenata sadrži(mg/g)[4]:

  • К — 37,0
  • Са — 15,8
  • Mg — 3,3
  • Fe −0,03;

Od mikroelemenata, sadrži (mkg/g):

  • Mn-0,17
  • Cu-0,78
  • Zn-0,47
  • Со — 0,03
  • Мо — 0,25
  • Cr — 0,05
  • Al — 0,16
  • Ва — 0,02
  • V — 0,11
  • Se — 13,3
  • Ni — 0,16
  • Sr-0,65
  • Pb — 0,07
  • В — 31,2

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Catalogue of Life: 31st July 2018 Pristupljeno 24. kolovoza 2018.
  2. Priroda i biljke Pristupljeno 24. kolovoza 2018.
  3. Губанов И. А. и др. Дикорастущие полезные растения СССР / отв. ред. Т. А. Работнов. — М.: Мысль, 1976. — С. 61. — 360 с.
  4. Kolektiv autora: Po čemu rastenija lečat ,Moskva 1989.,str.228