Prijeđi na sadržaj

Peter Andreas Grünberg

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Peter Grünberg)
Peter Andreas Grünberg

Rođenje 18. svibnja 1939.
Plzeň, Češka
Smrt 9. travnja 2018.
Jülich, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka
Narodnost Nijemac
Institucija Sveučilište Carleton u Ottawi,
Istraživačko središte u Jülichu
Sveučilište u Kölnu
Institut za znanost i tehnologiju u Gwangju, Južna Koreja
Alma mater Tehničko sveučilište u Darmstadtu
Poznat po Divovski magnetootpor
Istaknute nagrade Europski izumitelj godine (2006.)
Nobelova nagrada za fiziku (2007.)
Portal o životopisima
Spinski ventil zasnovan na divovskom magnetootporu. FM: feromagnetski sloj (strelice označavaju smjer magnetizacije, NM: nemagnetski sloj. Elektroni sa spinovima gore-dolje različito se raspršuju u ventilu.
Kopija GMR (divovski magnetootpor) senzora koji je razvio P. A. Grünberg.

Peter Andreas Grünberg ili Peter Grünberg (Plzeň, 18. svibnja 1939. – Jülich, 9. travnja 2018.), njemački fizičar. Diplomirao (1966.) i doktorirao (1969.) na Tehničkom sveučilištu u Darmstadtu. Bavio se fizikom čvrstoga stanja, istraživanjem mogućnosti magnetiziranja višeslojnih materijala u Istraživačkom središtu u Jülichu (od 1972. do 2004.). Otkrio je (1988.) da se električnim otpornicima načinjenim od tankih slojeva (oko 1 nanometar) materijala magnetskih i nemagnetskih svojstava može mijenjati električni otpor mijenjanjem smjera vanjskoga magnetskoga polja. Takvi se otpornici danas primjenjuju u senzorima magnetskoga polja, na primjer za čitanje podataka pohranjenih na računalnim tvrdim diskovima. Za otkriće divovskoga magnetootpora s A. Fertom 2007. dobio Nobelovu nagradu za fiziku.[1] Otkriće divovskoga magnetootpora je omogućilo da se potkraj 1990-ih gustoća zapisa na komercijalnim čvrstim diskovima poveća iznad 100 GB.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 1939. u Plzeňu uoči početka Drugog svjetskog rata u katoličkoj obitelji Sudetskih Nijemaca.[3] Oca Feodora Andreasa, inženjera ruskog podrijetla koji je od 1928. radio u Škodi, uhitile su i u mjesnom zatvoru 27. prosinca 1945. ubile komunističke vlasti. Pokopan je u masovnoj gorbnici u Plzeňu.[4] Majka Anna umrla je 2002. u 100. godini života.[5] Obitelj je bila protjerana 1946. zajedno s ostalim Nijemcima iz Čehoslovačke. Kao sedmogodišnjak preselio se u Lauterbach, gdje pohađa gimnaziju.[6] Diplomirao je 1962. na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu.

Divovski magnetootpor

[uredi | uredi kôd]

Divovski magnetootpor ili gigantski magnetootpor (također GMR, od eng. Giant MagnetoResistance) je pojava velike ovisnosti električnoga otpora o vanjskome magnetskom polju u otpornicima načinjenima od tankih slojeva naizmjenično postavljenoga materijala magnetskih i nemagnetskih svojstava. Za njegovo otkriće dobili su Nobelovu nagradu za fiziku A. Fert i P. A. Grünberg 2007.

A. Fert je 1970. pokazao kako raspršenje elektrona, a s njime i električni otpor, ovisi o relativnoj orijentaciji spina vodljivog elektrona i smjera magnetizacije feromagneta: ako su spin elektrona i magnetizacija feromagneta paralelni, raspršenje nije veliko pa je i električni otpor malen; ako je pak njihova orijentacija antiparalelna, raspršenje je veliko pa je i otpor velik. Time je Fert našao kako se može upravljati strujom elektrona promjenom smjera magnetizacije feromagneta. Za taj je postupak nužno da debljina feromagneta ne prelazi nekoliko slojeva atoma, a metoda dobivanja tankih, nanometarskih slojeva materijala razvijena je sredinom 1980-ih.

Grünberg je, istražujući troslojne materijale, otkrio kako su smjerovi magnetizacije slojeva željeza koji su razdvojeni tankim nemagnetičnim slojem uvijek antiparalelni, ako nema vanjskoga magnetskog polja. Djelovanjem vanjskoga magnetskog polja smjerovi magnetizacije slojeva željeza mogu se promijeniti u međusobno paralelnu orijentaciju. Fert je 1988. istraživao električna i magnetska svojstva otpornika sastavljenih od desetaka izmjeničnih slojeva željeza i kroma. Bez djelovanja vanjskoga magnetskog polja magnetizacije feromagnetičnih slojeva bile su antiparalelne pa je električni otpor bio velik. Djelovanjem vanjskoga magnetskoga polja orijentacije svih feromagnetičnih slojeva su se izjednačavale, a električni otpor se smanjivao do 80%.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Grünberg, Peter, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 25.4.2020.
  2. Hrvatska enciklopedija natuknica: Nanotehnologija, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 11. studenog 2017.)
  3. Razgovor za www.cicero.deArhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2007. (Wayback Machine)
    »1939 wurde ich im damals von Hitler annektierten Pilsen, heute -Tschechien, als Sudetendeutscher geboren. Gleich nach Kriegsende, mit dem Einmarsch der Alliierten-Truppen, wurden alle Deutschen, so auch meine Familie, interniert. Meine Eltern kamen in ein Lager: Mein Vater Feodor ist im Lager geblieben, meine Mutter Anna dann zur Feldarbeit in das Dorf meiner Großeltern gekommen. Wir Kinder sind anfangs zu meiner tschechischen Tante gebracht worden, später zu meiner Mutter. 1946 bin ich nach Lauterbach in Hessen ausgesiedelt und dort eingeschult worden. Meinen Vater habe ich nicht mehr gesehen, er ist im Internierungslager gestorben«
  4. www.westbohemen.de Fotografija nadgrobnoga natpisa na masovnoj grobnici u Plzeňu, Grünberg Theodor † 27.11.1945. (pristupljeno 11. studenog 2017.)
  5. www.mies-pilsen.deArhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) Prof. Dr. Peter Grünberg (pristupljeno 11. studenog 2017.)
  6. Forschungszentrum JülichArhivirana inačica izvorne stranice od 15. prosinca 2007. (Wayback Machine) Curriculum Vitae - Peter Andreas Grünberg, www.fz-juelich.de, 10. rujna 2007.
  7. RWTH Aachen Honorary Doctors RWTH AACHEN UNIVERSITY - English
  8. Die Fakultät trauert um Nobelpreisträger Prof. Dr. Peter Grünberg. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2018. Pristupljeno 13. svibnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Ehrendoktor, Universitätsmedaille und Ehrenmitgliedschaft für Nobelpreisträger
  10. Natural Sciences and TechnologyArhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2018. (Wayback Machine) Saarland University
  11. Forschungszentrum Jülich - GMR - Curriculum Vitae Peter A. Grünberg
  12. a b Grünberg, Peter American Institute of Physics