Dennis Gabor
| Dennis Gabor | |
 | |
| Rođenje | 5. lipnja 1900. Budimpešta, Mađarska |
|---|---|
| Smrt | 9. veljače 1979. London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Državljanstvo | Mađar, Britanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Kraljevska visoka škola u Londonu British Thomson-Houston BTH |
| Alma mater | Sveučilište u Berlinu Tehnološko-ekonomsko sveučilište u Budimpešti |
| Poznat po | Holografija |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1971.) Član Kraljevskog društva (1956.) |
| Portal o životopisima | |
Dennis Gabor (Budimpešta, 5. lipnja 1900. – London, 9. veljače 1979.), britanski inženjer elektrotehnike i fizičar madžarskog podrijetla. Diplomirao je 1924. na Sveučilištu u Berlinu. Proučavao je prijenosne (transportne) pojave u plazmi, osciloskope, magnetske leće i interferencijsku mikroskopiju. Patentirao je više od 100 izuma. Tražeći mogućnosti povećanja razlučivanja elektronskoga mikroskopa izumio je holografski postupak. Za izum i razvoj holografije (1948.), koja je tek izumom lasera našla svoju praktičnu primjenu, dobio Nobelovu nagradu za fiziku (1971.). Bio je član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1956.[1]
Podrobniji članak o temi: Holografija
Holografija je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća. Takva se slika naziva hologram, a od dvodimenzionalne se fotografske snimke razlikuje po tome što uz raspored i jakost svjetlosnih valova, odraženih od snimanog predmeta, bilježi i njihov smjer i fazu. Time se pohranjuju sva svojstva valne fronte svjetlosti, a također i potpuna informacija o prostornim svojstvima predmeta. Hologram promatran iz različitih kutova pruža različite prizore snimljenog predmeta. Kako jedno promatračevo oko vidi hologram pod drugačijim kutom od drugoga oka, stječe se dojam prostornosti snimljenog predmeta, jednako kao da se radi o promatranju stvarnog predmeta.[2]
Podrobniji članak o temi: Hologram
Hologram je trodimenzionalna slika dobivena primjenom koherentne laserske svjetlosti holografijom. Interferencijske pruge zabilježene na fotografskoj ploči ili filmu, ili otisnute na termoplastičnoj podlozi sadržavaju sve informacije o rasporedu, jakosti, smjerovima i fazama svjetlosnih valova odraženih od predmeta u trenutku snimanja. Na samoj fotografskoj ploči slika predmeta nije prepoznatljiva. Zabilježene interferencijske pruge su optička rešetka kroz koju se svjetlost otklanja od početnoga smjera i konstruktivnom interferencijom u nekim smjerovima pojačava. Snimljeni predmet vidi se kroz fotografsku ploču kao kroz prozor, promjenom promatračkoga položaja postaju vidljivi različiti dijelovi predmeta.[3]
- ↑ Gabor , Dennis, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. siječnja 2020.
- ↑ holografija, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. siječnja 2020.
- ↑ hologram, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. veljače 2020.