Prijeđi na sadržaj

Petar Šarčević (redatelj)

Izvor: Wikipedija
Petar Šarčević
Rođenje3. listopada 1935.
Subotica
Smrt12. prosinca 2001.
Zagreb
Zanimanjekazališni redatelj, kazališni kritičar, sveučilišni profesor, pisac pripovjedaka, esejist, putopisac i pjesnik

portal o životopisima ‧ portal o filmu

Petar Šarčević (Subotica, 3. listopada 1935.[1] - Zagreb, 12. prosinca 2001.) bio je hrvatski kazališni redatelj, kazališni kritičar, sveučilišni profesor, pisac pripovjedaka, esejist, putopisac i pjesnik rodom iz Bačke. Pored kazališnog, bavio se i TV-redateljstvom (televizijske serije "Kiklop", "Boltine zgode i nezgode", "Zdravo, o moj anđele" i "Bački Hrvati"[2]).

Prevodio je rusko pjesništvo.

Njegova kći je Ana Lederer, teatrologinja, intendantica HNK u Zagrebu i političarka.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

U rodnom gradu pohađao je osnovnu i srednju školu (gimnazija). Daljnje školovanje, odnosno na studij krenuo je u Zagreb, na Akademiju za kazališnu umjetnost, gdje je diplomirao režiju 1960. te na Pravni fakultet, koji je diplomirao 1963.

Godine 1962. književni časopis "Rukovet" mu je objavio zbirku kazališnih kritika i književnih eseja „Od danas do sutra”.

Kao kazališni redatelj, ostavio je iza sebe 110 ostvarenja, najviše za matični zagrebački HNK (Drama i Opera), zatim za Teatar &TD, teatar „Scena revolucije”, Narodno kazalište „August Cesarec” iz Varaždina, Satirično kazalište „Jazavac”, Narodno kazalište iz Zadra, Narodno kazalište iz Osijeka, Regionalno kazalište iz Virovitice, Narodno kazalište iz Mostara, Video teatar te ina. Valja posebno naglasiti da je veliki broj režija ostvario i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici te kasnije i u Narodnom pozorištu u Subotici i u hrvatskoj drami i u drami na mađarskom jeziku.

Bio je i televizijskim redateljem. Režirao je često za potrebe Televizije Zagreb. Bio je redateljem i TV-serija ("Kiklop", "Bački Hrvati"), a prilagođavao je i kazališne komade za televizijsko prikazivanje.

Redateljski je rad ostvario i na radiju, gdje je režirao radio-drame na Radio Zagrebu i Radio Beogradu.

Svojim djelima ušao je u antologiju proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.[3]

U sveučilišnoj karijeri, predavao je opernu glumu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Umro je u Zagrebu 2001., gdje je i pokopan.

Kazališne i operne režije (izbor)

[uredi | uredi kôd]

Književna djela

[uredi | uredi kôd]
  • Od danas do sutra, eseji, 1962.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]