Prijeđi na sadržaj

Penkegnej

Koordinate: 64°48′53″N 172°58′21″W / 64.814800°N 172.972463°W / 64.814800; -172.972463
Izvor: Wikipedija
Penkegnej
rus. Пенкегней; Čukčijski: Pénkénéj
Zaljev
Pogled na zaljev s istoka, s otokom Merkinkan kod ulaza u zaljev
Zemljovid zaljeva (u sredini)
Položaj
Koordinate64°48′53″N 172°58′21″W / 64.814800°N 172.972463°W / 64.814800; -172.972463
SmještajRuski daleki istok
OceanTihi ocean
MoreBeringovo more
Države
Fizikalne osobine
Duljina23 km
Širina4.8 km
Dubina 
 • Prosječna100 m
Rijeke i otoci
PritociKitljaren, Pestsovaja
OtociMerkinkan i Ačinkinkan

Položaj Čukotskog autonomnog okruga u Rusiji
Penkegnej na zemljovidu Čukotskog autonomnog okruga
Penkegnej
Penkegnej
Penkegnej na zemljovidu Čukotskog autonomnog okruga
Zemljovid

Penkegnej (rus. Пенкегней; Čukčijski: Pénkénéj) je zaljev Beringovog mora na istočnoj obali Čukotkog poluotoka, Rusija. Administrativno pripada Providenskom rajonu Čukotkog autonomnog okruga.

Geografija

[uredi | uredi kôd]

Penkegnej je fjord. Unutrašnjim dijelom proteže se u smjeru jugozapad/sjeveroistok oko 15 km, a zatim se savija i otvara prema jugoistoku oko 8 km do ušća. Imam prosječnu širinu od oko 4 km.[1] Unutar zaljeva nalaze se dvije uvale i obalna laguna okružena prevlakom. Dva mala otoka, Merkinkan i Ačinkinkan, smještena su na ulazu u fjord na njegovoj sjevernoj strani, a iza točke na južnoj strani nalazi se mali zaljev Alera.[2] Na obalama ovog zaljeva nema stalnih naselja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Brod SS Vega usidren u zaljevu Penkegnej.

Ovaj zaljev je prvi istražio opisao i kartografirao veznjak Makar Ratmanov tijekom Prve kamčatske ekspedicije u jesen 1828. koju je vodio ruski pomorac grof Fjodor Petrovič Litke.

Uvalu Penkigney kasnije u 19. stoljeću posjetio je Adolf Erik Nordenskiöld tijekom svoje ekspedicije Vega koja je prošla Sjeveroistočni prolaz. Nordenskiöld je zaljev nazvao "Zaljev Konyam":

Nekoliko dana nakon što smo se usidrili u zaljevu Konyam (64° 49' sjeverno, 172° 53' zapadno od Greenwicha). Tamo smo pronašli samo sobove koje su vlasništvo Čukčija; nije bilo obalnog stanovništva koje je živjelo od lova i ribolova.[3]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Penkingney, Velika sovjetska enciklopedija
  2. Penkigney. Mapcarta. Pristupljeno 9. travnja 2016.
  3. A.E. Nordenskiöld, The Voyage of the Vega Round Asia and Europe

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Penkegnej