Pečuh

Ranokršćanska nekropola Sopianae
	Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:853

Pečuh
	; Pečuh
	; Zastava ; Grb
Država	Mađarska
Regija	Južno Podunavlje
Županija	Baranjska
Mikroregija	Pečuška mikroregija
Najbliži veći grad	Kapošvar
	Površina
• Ukupna	162,61 km2
Koordinate	46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E
	Stanovništvo
• Ukupno	157.680 (2010.); (965/km²)
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	7600-7636
Pozivni broj	72
Stranica	http://www.pecs.hu
	Pečuh Pečuh na zemljovidu Mađarske

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini. Pored oblika Pečuh, Hrvati u Mađarskoj ga zovu i Pečuj, Pečuv, Peču i Petocrikva.^[1]

Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba koji žive u gospodarskom i kulturnom autonomijom. Pečuh je najveće sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata.^[2]

Moto grada je: "Grad bez granica".

Povijest

Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").

Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola, gdje se spominje kao pécsi út (mađarski: put za Pécs). Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva). Već u gradskoj povelji iz 1290. godine grad se službeno zove Pécs.

God. 1367., hrvatsko-ugarski kralj, Ludovik I. Anžuvinac, je u Pečuhu osnovao prvo mađarsko sveučilište i jedno od najstarijih u Središnjoj Europi. Za vrijeme biskupa, pjesnika i humanista, Ivana Česmičkog (Janus Pannonius), u 15. stoljeću, Pečuh je bio središtem umjetnosti i kulture.

Od. 1543. do 1686. Pečuh je okupiralo Osmansko Carstvo, i iz tog razdoblja sačuvani su brojni spomenici, poput džamije paše Kazima na trgu Széchenyi.

God. 1998., UNESCO je Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura, te tolerancije i prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata.^[3]

God. 2010., zajedno s Essenom i Carigradom, Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture.

Obnova gradskih trgova, ulica i pregrađa, knjižnice, koncertnih dvorana i kulturnih centara, traje od kad je gradonačelnik Páva Zsolt preuzeo vlast 30. ožujka 2007. godine.^[4]

Znamenitosti

Ranokršćanska nekropola Sopianae potječe iz 4. stoljeća, a ima podzemne grobne komore, oslikanih zidova rijetkim kršćanskim temama, i nadzemne memorijalne kapele. Upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2000. godine kao spomenik iznimne važnosti koji svjedoči o snazi kršćanske zajednice u provinciji Rimskog Carstva.
Najbolji pokazatelj povijesti grada je središnji gradski trg Istvána Széchenyija na kojem se nalazi džamija paše Gazi Kazima koja, iako je u 17. stoljeću posvećena za crkvu, na vrhu kupole još ima islamski simbol - polumjesec i zvijezdu. Na trgu se nalaze srednjovjekovna katedrala, te historicističke Hotel Nádor (1846.), gradska vijećnica i zgrada općine.
Katedrala sv. Bertalana je građena od 11. do 13., a Biskupski dvor je iz 12. stoljeća.
Sveučilište u Pečuhu potječe iz 1367. godine, i uz njega je i botanički vrt.
Toranj Barbakán je iz 15. stoljeća.
Od turske arhitekture tu su: Džamija Jakovali Hasana, ostaci Memi Pašinih kupki i Mauzolej čuda Idris Babe.
Sinagoga iz 1869. godine
Poštanski muzej
Muzej Janusa Pannoniusa
Muzej renesanse
Muzej Kosztka Csontváry
Muzej porculana Zsolnay
Muzej Victor Vasarely
Muzej Amerigo Tot
Hrvatsko kazalište Pečuh
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i
Kulturno Društvo August Šenoa.
Kulturna četvrt Zsolnay, na mjestu tvorničkog kompleksa tvornice Zsolnay, poznata po Zsolnayevoj keramici i porculanu.

Toranj Barbakan
Katedrala sv. Bertalana
Neobarokna crkva na glavnom trgu
Gradska vijećnica
Mađarsko narodno kazalište
Trg Széchenyi s džamijom
Zsolnay porculan na česmi u Pečuhu

Uprava

Pečuh je sjedište Baranjske županije i pečuške mikroregije, ali i sjedište rimokatoličke pečuške biskupije.

U Pečuhu se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj. Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Pečuh ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mišo Hepp.^[5]

Promet

Važnim je prometnim čvorištem. Iz Pečuha prema jugu vodi željeznička pruga Pečuh – Mohač. Od Pečuha prema zapadu vodi željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh.

Stanovnici

Prema popisu iz 2005. godine ima 156.576 stanovnika.

Pečuh je grad u kojem živi i znatan broj Hrvata. Hrvatska manjina ima tu gimnaziju (Hrvatski školski centar Miroslava Krleže u Pečuhu), radio program na Hrvatskom jeziku, Hrvatsko kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno Društvo August Šenoa.

Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Poznate osobe

Poznate osobe koje su rođene, živjele i radile u Pečuhu.

Poznati Mađari

Marcel Breuer, arhitekt i dizajner
József Eötvös, gitarist
Zoltán Gera, nogometaš
Pál Dárdai, nogometaš
János Horvay, kipar
Dezső Lauber, športaš i arhitekt
Kató Lomb, prevoditelj
Maximinus, starorimski državnik
İbrahim Peçevi (Ibrahim Pečuški), turski povjesničar i kroničar
Joe Rudán, pjevač
László Sólyom, predsjednik Mađarske
Béla Tarr, filmaš
Aurél Tillai, zborovođa i skladatelj
Victor Vasarely, umjetnik

Poznati Hrvati

Zlatko Prica (1916. – 2003.), hrv. slikar i akademik
Miroslav Krleža, poznati hrv. književnik je bio polaznikom kraljevske kadetske škole u Pečuhu
Šimun Matković (1575. – 1638.), obnovitelj vjerskog i školskog života u Pečuhu i Baranji
Ivan Česmički, pečuški biskup
Sigismund Ernuszt Čakovečki, pečuški biskup
Juraj Klimović, pečuški biskup, zaslužnik za otvaranje tiskare i jav. knjižnice u Pečuhu
Branko Filaković, hrv. pjesnik, publicist i novinar
Ernest Barić, mađ. jezikoslovac, proučavatelj hrv. jezika u Mađarskoj
Ivan Kapistran Adamović, hrv. poduzetnik i ekonomski pisac