Prijeđi na sadržaj

Pavlovac (Subotica)

Koordinate: 45°58′19″N 19°35′07″W / 45.971913°N 19.58519°W / 45.971913; -19.58519
Izvor: Wikipedija

Pavlovac ili Vantelek (mađ. Vámtelek) je naselje na sjeveru Bačke, u Vojvodini.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Proteže se južno od grada Subotice i Verušića, sjeverozapadno od Đurđina i sjeveroistočno od Žednika. Kroz zapadni dio Pavlovca prolazi rječica Krivaja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Stare je knjige spominju kao pustaru koja pripada Subotici. Grad ju je dobio u posjed kad je Subotica dobila povelju o povlastici slobodnoga kraljevskog grada.

Pustara Pavlovac nije bila nenaseljena, jer još popisi obveznika desetine kaločkom nadbiskupu iz 1543. spominju ovaj kraj, s 25 obvezanih domova. Još je nekoliko popisa spominjalo Pavlovac kao naselje, a 1662. ga dokumenti bilježe kao opustjelo. Pretpostavlja se da je staro naselje bilo blizu današnje željezničke postaje.

Tijekom srednjeg vijeka se na ovom predjelu nalazio pavlinski samostan,[1] na salašu Vece Čovića, potomka Đene Dulića, osnivača i prvog predsjednika najstarije kulturne ustanove u Bačkoj Pučke kasine.[2] Kad je samostan prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]

Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]

Na Pavlovcu mještani nalaze arheološke artefakte koji se prijavljuju nadležnima, ali se ne istražuju.[4]

Na Pavlovcu se nalaze salaši hrvatskih obitelji Čovića, Dulića, Kolara, Ivandekića, Krmpotića.

Ovdje je svoje imanje imala obitelj vodoinženjera Josipa Kiša, graditelja Velikog Bačkog kanala.[5]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Kroz Pavlovac na zapadu je prolazila vicinalna željeznička pruga – ukinuta 1979. i demontirana tijekom 1990-ih godina[6] – koja je išla iz Subotice kroz Đurđin, za Crvenku. U Pavlovcu je željeznička postaja istog imena. Istočno od Pavlovca je cesta koja vodi od Subotice kroz Žednik i dalje prema jugu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b National Geographic HrvatskaArhivirana inačica izvorne stranice od 8. listopada 2007. (Wayback Machine) Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
  2. Blagoslovljena i urešena kapela svetišta ”Majke života” u Đurđinu, piše Ljudevit Vujković Lamić, Zvonik, Subotica, rujan 2002., broj: 9(95)
  3. Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
  4. Emisija Subjektiv na Pannon RTV. YouTube. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2023. Pristupljeno 10. siječnja 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  5. diurnarius.info Jozsef Dozsai: Kiš je htio da Veliki kanal prođe i kroz Suboticu
  6. Iz istorije Đurđina– gradsubotica.com, 6. srpanj 2012.