Prijeđi na sadržaj

Passiflora picturata

Izvor: Wikipedija
Passiflora picturata
P. picturata, ilustracija
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Malpighiales
Porodica:Passifloraceae
Rod:Passiflora
Vrsta:P. picturata
Dvojno ime
Passiflora picturata
Ker Gawl., 1822.
Baze podataka
Passiflora picturata, cvijet

Passiflora picturata je biljka iz porodice Passifloraceae.

Opće informacije

[uredi | uredi kôd]

Passiflora picturata je ne previše bujna biljka penjačica s višegodišnjim podankom. Daje jednogodišnje do višegodišnje stabljike koje se penju po tlu ili penju na druge biljke, podupirući se viticama. Jestivo voće vrlo je cijenjeno u izvornom području biljke, gdje se često skuplja iz divljine.[1]

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Sjeverna Južna Amerika - sjeverni Brazil, Surinam, Venezuela, Kolumbija.[1]

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Primarne i sekundarne prašume, kako na rubovima tako i u unutrašnjosti.[1]

Pojedinosti o uzgoju

[uredi | uredi kôd]

Biljka niskih do srednjih nadmorskih visina u tropima. Passiflora vrste općenito najbolje rastu na zaštićenom, sunčanom mjestu ili u polusjeni. Većina vrsta nalazi se u divljini na vlažnim, ali dobro dreniranim tlima, općenito lakše teksture, i često će jače cvjetati i donositi plodove ako je plodnost tla niska. Često razvijaju duboko korijenje i mogu biti umjereno tolerantne na sušna razdoblja. Većina vrsta Passiflora preferira neutralno do blago alkalno tlo, najbolje rastu tamo gdje je pH oko 6,5 - 7,5.[1]

Jestivost

[uredi | uredi kôd]

Voće - sirovo. Sočna pulpa je slatkog okusa. Kožica ostaje tamnozelena čak i kada je plod potpuno zreo. Plod je dug oko 5 cm, a širok 4 cm. Okrugli plod je promjera oko 35 mm.[1]

Ljekovitost

[uredi | uredi kôd]

Lišće i korijenje nekih, ako ne i svih, članova ovog roda sadrži tvar zvanu 'pasiflorin' koja je slična morfiju i učinkovito je sredstvo za smirenje. Listovi mnogih vrsta također se smatraju anthelminticima, antihistericima i dijaforeticima. U Brazilu se koriste za suzbijanje povremenih groznica, kožnih upala i erizipela.[1]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Botanički vrt Missour Passiflora pardifolia, 2009. Pristupljeno 15. siječnja 2011.
  • Ker Gawler, J.B. 1822. Bot. Reg. 8: t. 673.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f Useful Tropical Plants, pristupljeno 8. studenog 2023.