Panova frula
.png)
Panova frula ili siringa (hrvatski trstenice[1]) je antički instrument koji se sastoji od pet ili više međusobno povezanih cjevčica. Cjevčice su poredane postupno po veličini i širini. To je popularan narodni instrument i smatra se prvim usnim orguljama i pretečom današnjih orgulja i harmonika. Obično se izrađuje od bambusa ili trstike no koriste se i drugi materijali kao drvo, plastika ili metal.
Nimfa Siringa, kći riječnog boga Ladona, ne želeći uzvratiti Panu ljubav i naklonost skočila je u vodu i pretvorila se u trstiku. Pan je od trstike sebi napravio sviralu koju je po njoj nazvao siringa.
Cjevčice panove frule su otvorene na gornjem kraju, a zatvorene na donjem. Puhanjem zraka u cjevčicu val se odbija od dna i proizvodi ton. Visina tona se podešava ubacivanjem kamenčića ili zrna kukuruza u cjevčicu ili zaljevanjem pčelinjim voskom. Također se koriste i pluteni i gumeni čepovi.
Panova frula radi na principu Helmholtzove rezonancije tj. rezonancije zraka u šupljem tijelu. Tonovi se proizvode periodičkim vibracijama zraka koje podržava tijelo frule (cjevčica). Zrak se puše preko otvorenog vrha cjevčice te se stvara Bernoullijev podtlak ili sifon, koji pak proizvodi efekt zvan Karmanova vrtložna ulica. Cjevčica će rezonirati određenom frekvencijom koja ovisi o dužini cjevčice, njenom unutrašnjem promjeru i pritisku te brzini struje zraka preko otvorenog ruba. Ton proizveden u takvoj zatvorenoj cjevčici je za dvanaest tonova ili oktavu i pet tonova niži od tona proizvedenog u otvorenoj cjevčici iste duljine. Podešavanje na oktavu se postiže dodavanjem smanjivača tona na dno cjevčice (kamenčić, zrno kukuruza, vosak, tableta, pluto ili guma). Formula za izračun duljine cjevčice panove frule je TD=(S/F)/4. Gdje je TD teoretska duljina cjevčice, S je brzina zvuka i F željena frekvencija u hertzima.
Svjetski poznati svirači panove frule su Gheorghe Zamfir i Dana Dragomir.
Panova frula se svira horizontalnim puhanjem preko otvorenog kraja spojenih cjevčica. Svaka cjevčica je podešena na određeni ton. Tehnikom jačeg puhanja zraka i skupljanjem usana proizvode se polutonovi. Instrumentom je moguće odsvirati svaku skalu u svim ključevima. Postoje dvije vibrato tehnike. Ručni vibrato radi se nježnim vibriranjem ruke u zglobu na dužem kraju frule. Vibrato puhanjem postiže se radom dijafragme.
Postoje dvije vrste panove frule. Tradicionalna i zakrivljena. Europsku zakrivljenu popularizirao je rumunjski glazbenik Gheorghe Zamfir. Obje vrste su popularne u etničkoj glazbi zemalja Južne Amerike u području Anda.
- Antara (Ande)
- Paixiao (Kina)
- Nai (Rumunjska)
- So (Koreja)
- Siringa
- Siku ili Zampoña (Ande), siku u jeziku Indijanaca Aymara, Zampoña na španjolskom
- Kuvytsi, Svyryli, Rebro (Ukrajina)
- Chiflo ili xipro (Španjolska, Argentina i Meksiko)
- Firlinfeu, Brianza, provincija Monza i južni dio provincije Lecco i Como (Italija).
- Quills (SAD)
- Trstenice (Croatia), (Hrvatska)
- ↑ Stjepan Večković , Panove svirale (Trstenice) Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. siječnja 2010. (Wayback Machine) na stranicama Glasila Hrvatske glazbene unije
- A History of the Pan Flute by Puscoiu & White (engl.)
- A Worldwide History of the Pan Flute Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2011. (Wayback Machine) (engl.)
- Information on quills Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) (engl.)