Palača Šestokrilović
Palača Šestokrilović je palača u Perastu. Palača je peraškog bratstva (kazade)[1] Šestokrilovića, jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada.[2] Jedna je od važnijih palača u Perastu. Iznimne je kulturno-povijesne, arhitektonske, ambijentalne i memorijalne vrijednosti.[3]
Datira iz kraja 17. stoljeća, ne poslije 1691.,[4][5] kako stoji na oštećenom natpisu SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH /[2]
Obitelj Brguljan-Čorko jedno je vrijeme posjedovala ovu palaču.[6] Vjerojatno su po ženskoj liniji ili nekim drugim putem došli u posjed palače obitelji Šestokrilovića (Pavao Butorac: Razvitak i ustroj peraške općine).[7]
Stilski palača pripada baroknoj[1] stambenoj arhitekturi.[3]
Nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta, u predjelu zvanom Luka, u drugom redu zgrada uz obalu.[8] između Bizetine i palače Mazarović na zapadu i palače Bronza i kapele sv. Otkupitelja na istoku.[9]
Na palači je oštećeni natpis s godinom 1691. i grb (ptičje krilo) nad balkonom na vijencu ispod krova.[2] Palača je skladnih proporcija. Glavna je fasada ozidana kamenom i oblika je četvorine. Dimenzije kamena su 20 x 25 cm. Od ostalih se sličnih objekata ova palača razlikuje romanskim slijepim arkadicama ispod vijenca.[5] Zgrada je dvokatnica bez vidionice i podsjeća na renesansno oblikovanje. Stubište je vanjsko i vodi uz fasadu do prvog kata. Drugi kat ima balkon. Balustrada ja kamena i renesansno profilirana.[2] Pred palačom je "đardin",[5] s visokim zelenilom i cvijećem. Pomorci su donijeli i primjerke flore dalekih zemalja kao spomenu na vezu s dalekim svijetom.[10] Krov je na četiri vode. Kod strehe je karakteristični prijelom.[2]
Gabariti objekta su oko 10 x 8 m, katovi su prizemlje + dva kata i stanovanje u dijelu potkrovlja. Pomoćni objekt je gabarita 3,87 x 7,7 m. Ukupna brutto površina objekta je 331,29 m2 za stambeni objekt i 50,72m2 za pomoćni objekt.[11]
Palaču se ne spominje kao ruševnu,[12][2] nego kao stambenu građevinu s pomoćnim objektom - aneksom.[11] Palači je bila potrebna rekonstrukcija te je vlasnica palače angažirala ustanove radi izrade projekta rekonstrukcije palače, s obzirom na to da palata Šestokrilović do tada nije istraživana.[3] Za obnovu je potrebno ispuniti konzervatorske uvjete.[13][11]
Ispred palače se nalazi bujični kanal. Zbog zagušenosti planira se graditi novi.[14]
- ↑ a b Hrvatska revija 1, 2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine), Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ a b c d e f (crnogorski) Palata Šestokrilović, bokabay.info
- ↑ a b c (crnogorski) Expeditio Arhitektonska analiza palate Šestokrilović u Perastu, 24. siječnja 2009. (pristupljeno 17. srpnja 2009.)
- ↑ (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 13: Zlatni vek , pristupljeno 16. travnja 2016.
- ↑ a b c (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 29: Šestokrilović
- ↑ (crnogorski) Muzej grada Perasta Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2016. (Wayback Machine) Dragana Lalošević: Etnografska zbirka, pristupljeno 16. travnja 2016.
- ↑ (crnogorski) Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 71, 72, 74, 75, Herceg-Novi, 2009., pristupljeno 16. travnja 2016.
- ↑ (crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.
- ↑ Mapa grada Perasta by Expeditio, str. 2, pristupljeno 22. svibnja 2016.
- ↑ (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 39: Čardaci i đardini
- ↑ a b c (crnogorski) dozvole 2013/88.pdf Općina Kotor Građevinska dozvola za rekonstrukciju, str. 1, 20. rujna 2013. (pristupljeno 17. srpnja 2016.)
- ↑ Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 1, pristupljeno 12. srpnja 2016.
- ↑ Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 3, pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ (crnogorski) Skala Radio[neaktivna poveznica] Nevenka Pavićević: O bujičnim kanalima niko ne vodi dovoljno računa, 21. listopada 2014. (pristupljeno 17. srpnja 2016.)
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- (crnogorski) Boka 28-29, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnost Aleksandra Kapetanović: Istorijski razvoj palate Šestokrilović, str. 71, Herceg-Novi, 2009.