Opsada Babine Grede

Opsada Babine Grede odnosi se na dvije vojne operacije koje su Osmanlije poduzele 1693. godine tijekom Velikog turskog rata, s ciljem zauzimanja ključnih habsburških utvrda u Slavonskoj Posavini. Babina Greda, tada važno vojno-strateško uporište Habsburške Monarhije, bila je smještena uz rijeku Savu i služila kao prepreka turskim pokušajima širenja prema sjeveru.

Povijesni kontekst

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683., kršćanske države, predvođene Habsburškom Monarhijom, osnovale su Svetu ligu s ciljem protjerivanja Turaka iz Europe. Do 1688. Slavonija je bila oslobođena, no granica s Osmanskim carstvom ostala je nestabilna, osobito u području Posavine. Babina Greda, s ključnim utvrdama uz rijeku Savu, postala je važna obrambena točka Habsburške vojske.

Bitke za Babinu Gredu

U lipnju 1693. bosanski paša poveo je vojsku na Babinu Gredu s ciljem zauzimanja njezinih utvrda. Unatoč početnom uspjehu i privremenom povlačenju branitelja, kapetan Johann Ferdinand Kyba, zapovjednik tvrđave Brod, organizirao je protunapad i ponovno preuzeo utvrde.

Sredinom srpnja Turci su, ojačani trupama i flotom na Savi, pokušali novu opsadu. Njihova namjera bila je osigurati uporište za daljnji prodor u Slavoniju.Turci su za opsadu koristili flotu od preko 100 čamaca, jedrenjaka i barki, opremljenih topovima i streljivom. Branitelji su, pojačani hajducima i njemačkim vojnicima, izdržali prve napade. U ključnom trenutku Kyba je izveo iznenadni protunapad u zoru, razbio turski tabor i prisilio neprijatelja na povlačenje. Iznenađenje je bilo toliko da su se mnogi Turci, u panici, pokušali spasiti bijegom na čamce, od kojih su neki potonuli pod težinom preopterećenja.

Posljedice i značaj

Babina Greda je tijekom borbi spaljena, a stanovništvo preseljeno na današnju lokaciju sela, udaljeniju od rijeke Save i turskih upada. Nedugo nakon bitke, kapetan Kyba poveo je 600 ljudi u osvetnički pohod na Bosnu, gdje su napali utvrde i donijeli bogat plijen, uključujući stoku i zarobljenike. Nakon pobjede nad Turcima, kršćanska vojska zarobila je preko 1500 neprijateljskih vojnika i osvojila 10 turskih zastava, što je bio velik moralni udarac za Osmanlije. Kapetan Kyba ostao je zapamćen kao hrabar vojskovođa, ključan za obranu ovih krajeva u teškim vremenima.

Obje pobjede nad Turcima osigurale su stabilnost Slavonske Posavine te zaustavile daljnje osmanske prodore u to područje. Bitka za Babinu Gredu istaknula se kao simbol otpora i važan korak u oslobađanju Slavonije od turske vlasti.

Izvori

1. Istoria della guerra di Leopoldo primo imperadore e de’ principi collegati contro il Turco dall’anno 1683. sino alla pace. Descritta dall’abbate Camillo Contarini patrizio veneto. Parte seconda, Veneto. 1710., str. 371., 385. i 386.
2. Nederlansch gedenkboek: Europische mercurius, Amsterdam. 1693. str.12., 13., i 14.
3. Deß Triumph-leuchtenden Und Sieg-belorbeerten Kriegs-Helms Ihr. Röm. Kays. Maj. Und Dero Hohen Alliirten, Elias Veiel, Nurnberg 1698. str. 344., 345., i 346.
4. Allgemaine Militair Enciclopädie, 1868., Leipzig. str 316.