Obavještajni koledž u Europi
 |
Ovaj članak sadrži wikipoveznice prema drugim wikipedijama ili vanjske poveznice na mjestima gdje to nije potrebno.Wikipoveznice treba popraviti u skladu s uputama. |
| Obavještajni koledž u Europi
Intelligence College in Europe (ICE)
|
|---|
Obavještajni koledž u Europi, kratica ICE (od engl. Intelligence College in Europe), jest međuvladino tijelo, neovisno od institucija Europske unije, koje je službeno predstavljeno 5. ožujka 2019. u Parizu. ICE-ov cilj je povezati sve obavještajne zajednice (civilne, vojne, unutarnje, vanjske i tehničke službe) europskih zemalja, nacionalne i europske donositelje odluka te akademsku zajednicu, kako bi potaknuo strateško razmišljanje i tako razvio zajedničku obavještajnu kulturu.[1]
Koledžu su se priključila dva zagrebačka fakulteta: Filozofski fakultet i Fakultet političkih znanosti.[2]
U govoru o budućnosti Europe, koji je održao 27. rujna 2017. na Sorbonni, predsjednik Francuske Republike Emmanuel Macron iznio je ideju nastanka „Europske obavještajne akademije“ kao počela zajedničke strateške kulture.[1]
Macron je posebno istaknuo:
„Ono što najviše nedostaje današnjoj Europi, ovoj Europi obrane, zajednička je strateška kultura. [...] Mi nemamo iste kulture, bilo da je riječ o onim parlamentarnim, povijesnim ili političkim, a nemamo ni iste slabosti. I to nećemo promijeniti u jednome danu. Ali sada predlažem da pokušamo izgraditi tu kulturu zajedno, kroz europsku inicijativu [...] kojoj je cilj razvijanje ove zajedničke strateške kulture. [...] Stoga bih volio svjedočiti osnivanju Europske obavještajne akademije, koja bi edukacijom i razmjenom ojačala veze među našim zemljama.[1]
Emmanuel Macron inicijativu je preimenovao u „Obavještajni koledž u Europi“ na njezinoj svečanoj inauguraciji u Parizu 5. ožujka 2019. Svečanosti su prisustvovali visoki predstavnici šezdeset i šest obavještajnih službi iz trideset europskih zemalja. Među njih je bilo 27 država članica EU-a te Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska.
Dana, 26. veljače 2020. dvadeset i tri zemlje sastale su se u Zagrebu kako bi potpisale pismo namjere kojim se trajno formalizira postojanje Obavještajnog koledža u Europi i utvrđuje njegov upravljački okvir. Te dvadeset i tri zemlje čine: Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Nizozemska, Norveška, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Od 30 zemalja koje su se prvotno sastale u Parizu 5. ožujka 2019., sedam ih je odabralo status partnera, koji je manje ograničavajući, ali im ipak omogućava sudjelovanje u određenim aktivnostima. To su: Bugarska, Grčka, Irska, Luksemburg, Poljska, Slovačka i Švicarska. Ove zemlje imaju mogućnost u budućnosti postati članice Koledža potpisivanjem Pisma namjere.[1]
U svibnju 2023. Bugarska se pridružila Koledžu kao punopravna članica.
Obavještajni koledž u Europi funkcionira na tri razine:
- Upravljački odbor - tijelo koje donosi odluke u ime zemalja članica,
- Predsjedništvo - jednom godišnje preuzima ga jedna članica, a u radu mu pomaže Trojka koju zajedno čine bivše, sadašnje i buduće predsjedništvo,
- Stalno tajništvo - zaduženo je za provedbu odluka, a sjedište mu je u École Militaire u Parizu.
Popis predsjedanja Obavještajnim koledžom u Europi:
- Croatia - statement by Director General of SOA, Mr. Daniel Markić (2020., na engleskom jeziku),
- United Kingdom - Declaration of Mrs. Beth Sizeland (2021., na engleskom jeziku),
- Italy - Message of Ambassador Elisabetta Belloni (2022., na engleskom jeziku
- Romania - Message of Professor Adrian Ivan (2023., na engleskom jeziku).
Popis ravnatelja Stalnog tajništva:
- Yasmine Gouédard (2020.-2022.)
- François Fischer (od 2022.)
Obavještajni koledž u Europi želi potaknuti strateško razmišljanje i razviti zajedničku obavještajnu kulturu kroz:
- promidžbu razmjene iskustava i profesionalnih kultura;
- podizanje razine svjesnosti o obavještajnim izazovima;
- povezivanje akademskih, obavještajnih i civilnih zajednica.
Koledž nudi tri vrste aktivnosti u organizaciji zemalja članica:
- tematski seminari i webinari
- programi informiranja
- akademski program.
U provedbi ovih aktivnosti ICE se oslanja na svoju Akademsku mrežu.[3]
- ↑ a b c d Lagneau, Laurent. 5. ožujka 2019. Le Collège du renseignement en Europe est désormais sur les rails. Zone Militaire (francuski). Pristupljeno 30. lipnja 2020.
- ↑ Cvrtila, Marijana. 13. lipnja 2022. Dva hrvatska fakulteta priključila se Obavještajnom koledžu u Europi, evo zbog čega su Hrvatska i Zagreb važni u toj priči. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 14. rujna 2023.
- ↑ Intelligence College in Europe (engleski). Pristupljeno 14. rujna 2023.