Narodna banka Jugoslavije

Narodna banka Jugoslavije

Narodna banka Jugoslavije (NBJ) bila je središnja banka bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Imala je ključnu ulogu u upravljanju monetarnom i financijskom politikom države.

Osnivanje i uloga

Osnovana je 1946. godine, nakon završetka Drugog svjetskog rata, s ciljem upravljanja ekonomijom tadašnje nove socijalističke države. Banka je bila zadužena za:

1. Emisiju jugoslavenskog dinara – nacionalne valute.
2. Monetarnu politiku – kontrolu inflacije i osiguranje stabilnosti cijena.
3. Upravljanje deviznim rezervama – kontrolu trgovine i deviznog poslovanja.

4. 

   # Narodna banka Jugoslavije danas

   Kreditiranje poduzeća u državnom vlasništvu.

Organizacija

Narodna banka Jugoslavije bila je centralizirana institucija s regionalnim podružnicama u glavnim republikama Jugoslavije, uključujući:

• Zagreb (za Hrvatsku),
• Beograd (sjedište banke i za Srbiju),
• Ljubljana (za Sloveniju),
• Sarajevo (za Bosnu i Hercegovinu),
• Skoplje (za Makedoniju).

Jugoslavenski dinar

Valuta kojom je upravljala NBJ bio je jugoslavenski dinar, koji je prolazio kroz razne faze, uključujući hiperinflaciju tijekom 1980-ih i 1990-ih.

Hiperinflacija 1990-ih

Jedan od najpoznatijih perioda u povijesti Narodne banke Jugoslavije bila je hiperinflacija koja se dogodila tijekom raspada Jugoslavije. Hiperinflacija je uzrokovana ekonomskom krizom, sankcijama UN-a i neodrživom ekonomskom politikom.

Raspad Jugoslavije

Nakon raspada SFRJ početkom 1990-ih, Narodna banka Jugoslavije nastavila je djelovati kao središnja banka Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), koju su činile Srbija i Crna Gora. Međutim, funkcija banke značajno se promijenila, a 2003. godine banka je restrukturirana u Narodnu banku Srbije.

Povijesna važnost

Narodna banka Jugoslavije bila je ključni stup jugoslavenske ekonomije tijekom svoje povijesti, upravljajući financijskim tokovima u jednoj od najvećih socijalističkih država Europe.