Nacrt:Vojna baza Deveselu
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Qualitas Vita (razgovor | doprinosi) prije 2 godine. (osvježi) Nacrt nije uređivan barem dva mjeseca pa je svrstan u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava)Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć) |
99. vojna baza Deveselu ili vojna baza Deveselu, rumunjska je baza NATO- a u kojoj se nalazi obrambeni sustav od balističkih projektila Aegis mornarice Sjedinjenih Država. Baza se sastoji od tri vojne jedinice: rumunjske 99. vojne baze, u kojoj se nalaze dvije američke baze: Naval Support Facility Deveselu i Aegis Ashore Defence System Romania. Smještena u općini Deveselu, okrug Olt, baza ima površinu od 900 ha (2.200 hektara); od toga 170 ha (420 hektara) koriste američke snage.[1]
Bazom Deveselu upravlja oko 500 rumunjskih vojnika, 250 američkih vojnika i drugog osoblja.[2] Trenutni zapovjednik baze je pukovnik Marius Chiriță.[3]
Izgradnja vojne zračne baze u Deveselu započela je 1952. uz pomoć Sovjetskog Saveza. Prvi nadzvučni let s MiG-om 19 dogodio se u bazi.[4] To je također bila prva baza koja je primila lovce MiG-21F-13 1962. godine.
U veljači 2010. Vrhovno vijeće nacionalne obrane odlučilo je da Rumunjska sudjeluje u razvoju američke komponente proturaketne obrane, na poziv predsjednika Baracka Obame. Godinu dana kasnije, u rujnu 2011., bivša zrakoplovna baza odabrana je za smještaj raketa presretača SM-3. Izgradnja je započela u listopadu 2013., ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Traian Băsescu i podtajnik ministra obrane za politiku James N. Miller.[4]
Ceremonija inauguracije održana je u prosincu 2015. Aegis Ashore Site postao je operativan u svibnju 2016.[5] Prema riječima general bojnika Charlesa Millera, "Aegis Ashore Romania osmišljen je za zaštitu europskih NATO saveznika i američkih snaga raspoređenih u regiji od rastuće prijetnje koju predstavlja širenje balističkih projektila izvan euroatlantskog područja."[6] Obrambeni sustav je pod operativnim nadzorom Pomorskih snaga Sjedinjenih Država Europa-Afrika, sa sjedištem u Napulju, Italija.
Postrojenje vrijedno 800 milijuna dolara izvorno je bilo namijenjeno za presretanje dolaznih projektila iz Irana, ali su ga ruski dužnosnici ocijenili kao "izravnu prijetnju". Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je raketni obrambeni sustav Aegis Ashore u Deveselu (i još jedan u izgradnji u Redzikowo, Poljska) kao primjer sve većeg utjecaja NATO-a u istočnoj Europi.[7]
Kao i brodska varijanta, Aegis Ashore koristi radar AN/SPY-1, kao i iste sustave za zapovijedanje, kontrolu, komunikaciju, računala i obavještajne podatke (C4I), računalne procesore i rakete Raytheon SM-3. U 2019., lokacija Deveselu je nadograđena za korištenje presretača SM-3 Block IB. Block IB nudi poboljšane mogućnosti u identificiranju i praćenju ciljeva u usporedbi s prethodnim verzijama. Prema zapovjedniku Johnu Fitzpatricku, od 2019. u postrojenju se nalaze 24 presretača balističkih projektila SM-3 postavljenih na Mark 41 VLS. Isti lanseri mogu se koristiti za ispaljivanje niza projektila zemlja-zrak i drugog ofenzivnog oružja, uključujući krstareće rakete Tomahawk, ali lanseri u Deveseluu bili su konfigurirani i instalirani tako da mogu lansirati samo SM-3 projektil.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022, Aegis Ashore raketni obrambeni kompleks u Deveseluu preuzeo je ključnu ulogu za sigurnost NATO saveza; presretači SM-3 imaju sposobnost uništavanja sporijih balističkih projektila srednjeg dometa, ali vjerojatno ne bili efikasni protiv hipersoničnog oružja prema Kingstonu Reifu, direktoru za politiku razoružanja i smanjenja prijetnji.[8]
- ↑ Cristina Dobreanu. 21. studenoga 2019. "Fortăreața" de la Deveselu, sub lupa ambasadorilor statelor NATO acreditați la București. Radio Free Europe (rumunjski)
- ↑ Alison Mutler. 25. studenoga 2019. NATO Shows Off Missile Base In Romania, Calling It 'Purely Defensive'. Radio Free Europe/Radio Liberty
- ↑ Alina Crișan. Mai puternici împreună. presamil.ro
- ↑ a b Mitran, Alina. 1. siječnja 2016. Secretele proiectului militar de la Deveselu. Cum a ajuns baza aeriană construită cu ajutor sovietic un obiectiv strategic al NATO. Adevărul
- ↑ LaGrone, Sam. 12. svibnja 2016. Aegis Ashore Site in Romania Declared Operational. news.usni.org. Pristupljeno 2. lipnja 2020.
- ↑ Aegis Ashore Romania: Supporting European Missile Defense for 5 Years and Counting. www.eucom.mil. United States European Command. 24. svibnja 2021. Pristupljeno 22. siječnja 2022.
- ↑ Bouscaren, Durrie. 23. ožujka 2022. In southern Romania, villagers are uneasy about a NATO missile defense system in its backyard. The World. Pristupljeno 25. listopada 2022.
- ↑ Șerbănescu, Andrei. 3. ožujka 2022. Ce este scutul antirachetă de la Deveselu și ce pericole poate intercepta. Este România protejată în fața unui atac nuclear?. Ziarul Financiar. Pristupljeno 25. listopada 2022.