Nacrt:Pribina (knez)

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: Croxyz (razgovor | doprinosi) prije 22 mjeseca. (osvježi) Nacrt nije uređivan barem dva mjeseca pa je svrstan u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.

Pribina (knez)

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Pribina bio je panonski knez († 860. ili 861.)

Oko 836. bilježi se kao gospodar grada Nitre 827./828. Pretpostavka je da je bio pripadnik bavarske porodice Wilhelminer. Protjerao ga je moravski knez Mojmir I. 883.godine, tada je prešao podunavskom grofu ist. marke Ratbodu, a zatim franačkom kralju Ludoviku I. Pobožnom. Iz nepoznatih se razloga sukobio s prefektom Istočne marke Ratbodom, pa je pobjegao k Bugarima, a onda Ratimiru, nasljedniku sisačkoga kneza Ljudevita Posavskoga, ali je pod Ratbodovim pritiskom morao nastaviti bijeg u Kranjsku (Karniola), gdje ga je napokon grof Salahon pomirio s prefektom. 840. godine dobio u leno dio Donje Panonije oko Blatnog jezera. God. 845. dobiva na upravu Panonsku Hrvatsku. Stanovništvo njegove kneževine sastojalo se od Slavena, Bavaraca, Karantanaca te ostataka Avara i Gepida . U njegovoj su se vlasti nalazili i Ptuj i Pečuh. Kralj Ludvig Njemački poklonio mu je 846. god. 100 selišta uz rijeku Valchau (ne može se pouzdano utvrditi o kojoj je rijeci riječ), a 847. dobio je grofovsku titulu i svoj feud u vlasništvo. Bio je istodobno nositelj državne vlasti (comes) i plemenski knez (dux). Poginuo u sukobu s Moravcima, koji su bili saveznici Karlmana u borbi protiv njegova oca, kralja Ludviga Njemačkoga. Sjeverno od Drave oko Balatona njegove posjede istodobno preuzima nasljednik Pribine, knez Kocelj (861.- 874.), dok u savsko- dravskom medjurječju naslijedio slabije poznati slavonski ban Muncimir^{[tko?][nedostaje izvor]} sve do vladavine kneza Braslava (do 882 g.). Za Muncimira osim u franačkim zapisima još uvjek nedostaje dokaza.

Ime mu je zabilježeno u Čedadskom evanđelistaru, a podatke o njem donosi spis Pokrštenje Bavaraca i Karantanaca (Conversio Bagoariorum et Carantanorum).

Izvori

• Bartl, Július (2002). Slovak History: Chronology & Lexicon. Bolchazy-Carducci Publishers. ISBN 0-86516-444-4.
• Bowlus, Charles R. (1994). Franks, Moravians and Magyars: The Struggle for the Middle Danube, 788–907. University of Pennsylvania Press. ISBN 0-8122-3276-3.
• Chropovský, Bohuslav. 1989. The Slavs: Their Significance, Political and Cultural History. Orbis Press Agency. Prague.

• Curta, Florin (2006). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-89452-4.
• Goldberg, Eric J. (2006). Struggle for Empire: Kingship and Conflict under Louis the German, 817–876. Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-7529-0.
• Kirschbaum, Stanislav J. (2007). Historical Dictionary of Slovakia. Scarecrow Press, Inc. ISBN 978-0-8108-5535-9.
• Luthar, Oto (2008). The Land Between: A History of Slovenia. Peter Lang. ISBN 978-3-631-57011-1.
• Róna-Tas, András (1999). Hungarians and Europe in the Early Middle Ages: An Introduction to Early Hungarian History. Central European University Press. ISBN 978-963-9116-48-1.
• Sommer, Petr; Třeštík, Dušan; Žemlička, Josef; Opačić, Zoë (2007). Bohemia and Moravia. In: Berend, Nora (2007); Christianization and the Rise of Christian Monarchy: Scandinavia, Central Europe and Rus’, c. 900–1200; Cambridge University Press; ISBN 978-0-521-87616-2.
• Spiesz, Anton; Caplovic, Dusan; Bolchazy, Ladislaus J. (2006). Illustrated Slovak History: A Struggle for Sovereignty in Central Europe. Bolchazy-Carducci Publishers, Inc. ISBN 978-0-86516-426-0.
• Vlasto, A. P. (1970). The Entry of the Slavs into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs. Cambridge University Press. ISBN 0-521-07459-2.
• Wolfram, Herwig (1979). Conversio Bagoariorum et Carantanorum: Das Weissbuch der Salzburger Kirche über die erfolgreiche Mission in Karantanien und Pannonien. Böhlau Quellenbücher. ISBN 978-3-205-08361-0.