Prijeđi na sadržaj

Hortobágy

Koordinate: 47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Hortobágy
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Mađarska
Godina uvrštenja1999. (23. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:474
Koordinate47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100
Hortobágy na zemljovidu Mađarske
Hortobágy
Hortobágy
class=notpageimage|
Lokacija Hortobágyja u Mađarska

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobágy je dio Velike mađarske ravnice (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobágy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet grla", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pusta Hortobágy se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj.[2]

Nacionalni park Hortobágy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

  • Hortobágy kod Hajdúdoroga
    Hortobágy kod Hajdúdoroga
  • Hortobaški slikoviti bunari
    Hortobaški slikoviti bunari
  • Most s devet rupa kod naselja Hortobágy
    Most s devet rupa kod naselja Hortobágy
  • Mađarsko sivo govedo na pustari
    Mađarsko sivo govedo na pustari
  • Jezero Tisa
    Jezero Tisa

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hortobágy
  1. ↑ Nominacija za upis na UNESCO-ov popis, Ministarstvo okoliša republike Mađarske, 1999., str. 4.-5. (PDF)
  2. ↑ Ernest r. Barić, "Jezik Hrvata u Mađarskoj", citat: "...a dio svjesnih Hrvata odveden na prisilni rad u Hortobágy (mađarski Goli otok)". Inačica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 4. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


v • u
Svjetska baština u Mađarskoj
Kulturna baština (7)
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) • Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) (2001.) • Ranokršćanska grobnica u Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)
Mađarska zastava
Prirodna baština (1)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo3) (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matyó (2012.)

1) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hortobágy&oldid=7023135"