NK Šparta Elektra Zagreb
| NK Šparta | |||
|---|---|---|---|
| Puno ime | Nogometni klub Šparta-Elektra | ||
| Osnovan | 1913. | ||
| Igralište | Pongračevo | ||
| Kapacitet | 500 | ||
| Predsjednik | Robert Kolundžić | ||
| Trener | Vedran Kauzlarić | ||
| Liga | 1. Zagrebačka nogometna liga | ||
| 2020./21. | 14.[1] | ||
| |||
 Trenutačna sezona
| |||
NK Šparta je nogometni klub iz zagrebačkog naselja Trešnjevka. U sezoni 2021./22. se natječe u 1. Zagrebačkoj nogometnoj ligi.[2] Jedan je od najstarijih aktivnijih nogometnih klubova u Hrvatskoj.[3]
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
 |
Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom. |
Nogometni klub "Šparta" najstariji je zagrebački klub s natjecateljskom tradicijom. Osnovan 1911. ali je dvije godine djelovao kao službeno ne registrirani klub. Kad je ispunio sve potrebne uvjete, registriran je 1913. godine. Zato će NK "Šparta Elektra", kako se sada zove, svoje stoljetno postojanje proslaviti tek 2013. godine. Dakle, godina 1913. bila je početak službenog djelovanja NK "Šparta".
Zapravo, 12 lipnja 1913. godine, na starom Iličkog trgu, današnjem Britanskom trgu, sastankom mladih sportaša i nogometnih zanasenjaka, utemeljen je nogometni klub "Šparta". Ostaje zabilježeno da su to bili gospoda: Sedmak, Lončar, Robić, Ferić, Štritof, Vragović, Soroš, Egri, Jurečić, Novak i Cinki. Oni su donijeli povijesne odluke o jačanju nogometnog kluba, kako u igračkom, tako i u dužnosničkom kadru. Utemeljeni podaci nepobitno iskazuju da je nogometni klub Šparta svoj put započela službeno 1913. godine. Prvih mjeseci djelovanja članovi kluba suočavali su se s raznolikim poteškoćama, ali je velika ljubav prema klubu prevladala i uz požrtvovanje svih članova, klub je iz dana u dan sve više jačao. 1928. ŠparteTo se odrazilo velikim odazivom mladih nogometaša koji su se pridružili tadašnjim poznatim nogometnim imenima kao što su: Vrđuka, Vragović, Vrbanić, Korošec, uz igrače utemeljitelje: Šivaka, Novaka, Lončara, Štritofa, Egrija, Jurečića....U tim prvim danima tajnik Hrvoje Perić dao je veliki udio kao i prvi blagajnik Tomislav Jurečić, uz predsjednika Zlatka Sedmaka. Nažalost Prvi svjetski rat prekinuo je djelovanje nogometnog kluba "Šparta", ali su se odmah odmah po završetku rata, našli na okupu članovi prijatelja kluba, te pristupili obnovi momčadi i kluba u cijelosti. Već 19. svibnja 1918. godine započelo je odigravanje "prvog ratnog prvenstva Zagreba". Premda je bilo predviđeno početi prvenstvo 31. ožujka, ipak je došlo do odgode zbog prijave samo četiriju klubova. Nešto kasnije, prijavom šest momčadi, odigran je jesenski dio prvenstva, po jednostrukom bod sustavu. Nogometaši "Šparte" zauzeli su peto mjesto, s tri osvojena boda, zaostavši šest bodova iza vodećih HAŠK-a i "Građanskog", tri boda iza treće plasirane "Croatije", dok je četvrto plasirani "Zagreb", premda je osvojio također tri boda, "pobjegao" zbog bolje razlike pogodaka. Šestoplasirana "Slavija" ostala je bez bodova. Za momčad su nastupili: Vrđuka, Vrbanić, Vragović, Korošec, Šivak, Bergar, Mužar, Smrkić, Juss, Novosel, Stanković, Palfi, Heger, Petrinec, Bruner, Urbančić, Belak, Osterman, Zvonko Kralj, Pavao Kralj, Tomičić, te Mihelčić, Hitrec, i Lesnik.
"Šparta" među najboljim
Godine 1920. započelo je prvenstvo Zagreba u kojem je sudjelovala i momčad "Šparte". Na kraju prvenstva momčad "Šparte" Marko Oreškovićosvojila je peto mjesto iza prvaka "Građanskog", zatim "Concordije", HAŠK-a i "Viktorije" a ispred "Ilirije i Croatije". U tom prvenstvu momčad "Šparte" ostvarila je veliki uspjeh odigravši neodlučeno protiv prvaka "Građanskog" koji je sve ostale momčadi pobijedio na putu do naslova prvaka. To osvojeno peto mjesto omogućilo je ostanak "Šparte" u I. razredu. Na kraju prvenstva u sezoni 1921/22. g. momčad "Šparte" je ponovila uspjeh osvajanjem u Zagrebačkom podsavezu, u I razredu, četvrtog mjesta iza HASK- a, "Građanskog"a i "Concordije", a Izmakavši "Iliriji", "Croatiji", "Viktoriji" i "Slaviji". Uspjeh "Šparte" se nastavlja i sljedeće 1922. godine osvajanjem petog mjesta iza HAŠK-a. "Concordije", »Građanskog" i "Ilirije", a ispred "Viktorije", "Croatije" i "Slavena". I sljedeće sezone 1923/24. godine u I. razredu "Šparta" ponavlja visok poredak osvajanjem četvrtog mjesta iza "Građanskog", HAŠK-a "Concordije", a ispred "Tipografije". Isti je poredak ostvaren i u se zoni 1924/25. godine s tim da je posljednje, peto mjesto pripalo "Željezničaru". Budući da se sustav natjecanja u Zagrebačkom podsavezu često mijenjao, pa je tako bilo i uoči prvenstva u sezoni 1925/26. godine kada se igralo u pet razreda. U I. A razredu prvo mjesto osvaja Emil Zaković"Građanski" ispred "Concordije", HAŠK-a, "Želiezničara", "Croatije", a posljednje mjesto pripalo je momčadi "Šparte" koja je osvojila samo jedan bod. U sezoni 1926/27. godine u I. B razredu "Šparta" je četvrta, a ispred nje su se plasirali: "Vlktorija", "Uskok" i "Tipografija", a iza nje su zaostali "Ilirija" i "Makabi". Srećom u sljedećoj sezoni 1927/28 godine momčad "Šparte" igrala je izvrsno i osvojila je prvo mjesto što je označilo povratak u I. A razred. Taj veliki uspjeh ostvarili su: Bradic, Mrkić, Četin, Mužar, Nikolajević, Berković, Widrich, Šivak, Juzbašić, Palti, i Korošec. Već sljedeće sezone slijedi nova promjena Hussustava natjecanja u Zagrebačkom nogometnom podsavezu, a nogometaši "Šparte", kao članovi I. razreda, sezonu 1928/29. godinu završavaju na sedmom mjestu u konkurenciji osam klubova, a već sljedeće sezone 1929/30. godine dobra momčad "Šparte" na kraju zauzima solidno peto mjesto. Jačanje momčadi nastavlja se i sljedeće sezone 1930/31. godine koju "Šparta" završava u I. A razredu opet na četvrtom mjestu. Valja napomenuti da se od te godine počelo igrati prvenstvo ondašnje države, a i NSJ je preseljen iz Zagreba u Beograd.
Od 1932. godine NK "GEC-ŠPARTA" Slavna godina je bila 1932. kada je "Šparta" osvojila naslov prvaka u I. A razredu ZNS-a. Bila je to kruna istinskog sportskog 1932duha članova "Šparte", koji su se istovremeno bavili i drugim granama športa, primjerice teškom atletikom, tenisom, stolnim tenisom, kuglanjem i plivanjem. Velik uspjeh tadašnje uprave "Šparte" je ostvarenje čvrste suradnje s Gradskom električnom centralom kada dobiva ime "GEC-Šparta". Nakon toga dolazi "zlatno doba" NK "GEC-Šparta". Kako i ne bi kada je velika podrška stizala od glavnog direktora GEC-a inž. Željka Viskovića kojemu su svesrdno pripomagali u jačanju kluba braća Ferek, Ružić, Juranić, Ivica Dim, Ranko Prikril, Živko Cvijić, Berislav Brčić... Zahvaljujući njima klub je uspio dobiti i vlastito igralište pokraj Gradskog vodovoda. Sve je to bila svojevrsna temeljnica za godine koje slijede. Ako se zna da je na kraju sezone 1932/33. momčad "Šparte" u tadašnjem najjačem zagrebačkom razredu, samo zahvaljujući slabijem omjeru primljenih i danih pogodaka osvojila u I. A razredu treće mjesto premda su prvak "Viktorija" i vice-prvak šparta-Concordia"Želiezničar" osvojili također po šest bodova, onda se najbolje vidi kakva je bila jakost tadašnje "Šparte". To je potvrđeno i u sljedećoj sezoni 1933/34. godinu osvajanjem četvrtog mjesta u I. A razredu. Tih nekoliko godina igralo se bez najjačih zagrebačkih klubova "Građanskog", "Concordije" i HAŠK-a, a u jeseni 1934/35. godine zbog reorganizacije sustava natjecanja u bivšoj državi opet se igralo prvenstvo Zagreba uz sudjelovanje ta tri slavna kluba.
Najslavnije razdoblje Najslavnija sezona "Šparte" počela je utakmicama jesenskog dijela krajem kolovoza u sezoni 1934/35. godine. Momčad "Šparte" osvojila je naslov prvaka u I. A razredu i zajedno s vice-prvakom NK "Hajduk SK Konobarski" uspjeli su se plasirati u viši stupanj natjecanja u Prvi podsavezni razred u kojem su igral i "Građanski", "Concordija" i HAŠK. Bitno je napomenuti da se u Zagrebu tih godina uvelo prvenstvo juniorskih momčad, i igrača do 18 godina, koje su popularno zvali "cujzeki". Godine 1935. dogodio se povijesni trenutak za nogometaše "Šparte" jer im je pristupio najveći hrvatski nogometaš, po mišljenju najmjerodavnijih, Ico Hitrec. To se dogodilo zbog dvomjesečne kazne koju je Hitrec dobio od ZNP-a za pravdoljubivost. Naime, Ico Hitrec je bio kažnjen sa zabranom nastupa 540 dana, ali mu ja kazna smanjena na 60 dana. Razlog: dao je podršku odlasku u inozemne klubove, tadašnjim istaknutim igračima, Aci Živkoviću i Viliju Šipošu. Bilo kako bilo, nogometaše »GEC- Šparte« pojačao je, premda nakratko, jedan od najslavnijih hrvatskih nogometaša u jesenskoj sezoni 1935/36. godine. U zimskom razdoblju došlo je do reorganizacije natjecanja i utemeljen je I. podsavezni razred u koji su uvršteni "Građanski", "Concordija", HAŠK, "Slavlja" iz Varaždina, te "Šparta" i sada bez dodatka GEC i "Hajduk" iz Zagreba, kao dvije prvoplasirane momčadi u I. A razredu. Zbog toga i one jesenske odigrane utakmice "Sparte", na čelu s lcom Hitrecorn bile su izbrisane. Prvenstvo je u I. podsaveznom razredu završno krajem svibnja 1936. godine, a momčad "Šparte" zauzela je peto mjesto iza "Concordije", "Građanskog", HAŠK-a i varaždinske "Slavije", a ispred Hajduka.
Zamalo prvoligaš Momčad "Šparte" je u sezoni 1936/37 izborila poziciju da se bori za proboj u prvu ligu tadašnje Jugoslavije. Međutim u kvalifikacija1938 ma nisu uspjeli to ostvariti. Tako je propuštena nabolja prigoda za proboj u eleitni razred tadašnje Jugoslavije, pa je u sezoni 1938/39 osvijila tek sedmo mjesto
Ratna prvenstva "Šparte"
Tadašnje političko stanje i nagovještaj ratnog razdoblja nije obaćavalo ništa dobroga. Momčad "Šparte" je u sezoni 1940/41 nastupala na svom igralištu kod Zagrebačkog vodovoda, na Trešnjevci, u I.razredu NZP-a. Prvenstvo je prekinuto prvih dana mjeseca travnja 1941. godine. Na kraju sezone 1941/42. godine u Zagrebačkom nogometnom dosavezu, koje također nije završeno "Špartu" je zateklo na petom mjestu. U sljedećoj sezoni 1942/43. godine došlo je do nove reorganizacije natjecanja pa se momčad "Šparte" natjecala u II. dosaveznom razredu osvojivši četvrto mjesto. I u trećoj ratnoj godini nogometaši "Šparte" su nastupiliu II. dosaveznom razredu i na kraju sezone 1943/44, godine osvojili četvrto mjesto. U sezoni 1944/45 nije bilo moguće odigrati redovno dosavezno prvenstvo ZND-a pa su zagrebački klubovi organizirali natjecanje pod nazivom "Zagrebački nogometni kup" u kojem je sudjelovalo 25 zagrebačkih klubova. Nažalost to natjecanje nije dovršeno. Tijekom 1945. godine tadašnja nova vlast uvodila je novosti. Tako je utemeljen Fiskulturni odbor Zagreba (FOZ), a putem svoga Nogometnog odsjeka rasporedio je prijavljene klubove za prvenstvo Zagreba u dvije natjecateljske skupine. O sudbini nogometnog kluba "Šparta", najbolje svjedočanstvo, uz povijesne činjenice, opisano je u monografiji NK "Dinamo" u povodu 15-te obljetnice kluba 1960. godine.
Iz "Dinamo-Šparta,ogranak 2", krajem 40-tih godina, malo po pomalo, stvarala se jezgra novog naraštaja momčadi "Šparte". Godine 1948. na poticaj igrača i članova kluba uz podršku radnika i namještenika "Elektre", a posebno tadašnjrg generalnog direktora Ante Lučeva, te Krešimira Čanića, koji je Šparta 1952ujedno bio i predsjednik obnovljenog kluba, sve se okrenulo nabolje. Prvi službeni nastup u prvenstvu ZP-a bio je u IV. razredu. Godine 1950. momčad "Šparte" je kao član II. B razreda, u području Oblasnog nogometnog odbora Zagreb zauzela treće mjesto. U sezoni 1952/53., godine kao i u sljedećim sezonama sve do sezone 1956/57. godine momčad "Šparte" igrala je u promjenjivoj formi uz vrlo česte reorganizacije načina natjecanja u ZNP-u.
Drugo zlatno doba
Već na kraju sezone 1956/57. godine najavila se ljepša budućnost kluba. Za početak osvojen je naslov Špatra 1959 prvaka u III. razredu. Da je bila riječ o ambicioznosti kluba najbolje svjedoči naslov prvaka osvojen i na kraju sljedeće sezone 1957/58. u II razredu. Budući da je opet mijenjan način natjecanja, momčad "Šparte" je započela sezonu 1959/60. u I. razredu gdje potvrdila kvalitetu osvajanjem prvog mjesta. Bio je to početak daljnjeg napredovanja kluba, a prvi viši stupanj natjecanja u sezoni 1960/61. bila je Podsavezna liga u kojoj je "Šparta" bila najbolja. Tadšnji naraštaj "Šparte" doživio je vrhunac u sezoni 1961/62. godine kada je momčad uspjela dosegnuti vršak amaterskih vrijednosti probojem u Zagrebačku zonu, jednu od četiri zonske skupine amaterskog igranja nogometa u Hrvatskoj. Na kraju je osvojeno časno osmo mjesto. Nažalost, 1966nova reorganizacija natjecanja uoči sezone 1962/63. godine, svrstala je momčad "Šparte" u niži rang ali u također jaki stupanj natjecanja, u Zgrebačku ligu, gdje je momčad "Šparte" iskazala svoju vrijednost i osvojila naslov prvaka. Sljedeće 1964/65. godine trinaesto mjesto je označilo kraj jednog naraštaja, a u povijesti "Špaarte" može se reći "drugo zlatno doba". Od sezone 1966/67. godine pa sve do sezone 1971/72. godine momčad "Šparte Elektre" igrala je u Zagrebačkoj ligi u promjenjivoj formi i sportskoj sreći.
1978. GODINE
Sudbonosni trenutak se dogodio 1986. godine kada je "Šparta Elektra" ostala nepravedno bez svoga igrališta u Vrapču po drugi puta u svojoj povijesti. Prvi put se to dogodilo 1947. godine kada je tadašnja vlast dodijelila Špartino igralište RSD "Metalac". Tih osamdesetih godina momčad "Šparta Elektra" igrala je u teškim uvjetima i neimaštini što se odrazilo i na rezultatima kluba.
1987. GODINE
Ratne devedesete Nezavisnost Republike Hrvatske s veseljem su dočekali i nogometaši "Šparta Elektre", ali su i dalje ostali na rubu preživljavanja. Unatoč svemu ostaju i sjećanja na razdoblje Domovinskog rata, jer klub nije prestajao s radom unatoč sudjelovanju svih članova kluba u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Osim velikog sportskog srca "špartaši" imaju vrlo izraženo domoljublje. Svoj je život darovao Miro Petrin, igrač prve momčadi, poginuvši 1992. godine u borbama protiv velikosrpskog agresora kod Novske. Spomenicu Domovinskog rata dobio je i Julio Kožinec jedan od najvjernijih članova kluba koji je djelovao u klubu kao igrač, trener i tajnik. Uoči 85.obljetnice kluba koja se navršila 12. lipnja 1998. godine, došlo je do konačnog rješenja oko domaćinstva na igralištu NK "Podsused". Obljetnički turnir Sezona 1997/98. završila je u svečarskom raspoloženju priređivanjem turnira u povodu 85. obljetnice postojanja kluba. Turnir je održan u subotu 6. lipnja 1998. godine na igralištu NK "Podsused". Sudjelovali su prijateljski klubovi: NK "Trnje" iz Zagreba, "Oštrc" iz Zlatara i "Budućnost" iz Donje Obriježi uz slavljenika "Šparta Elektru". Lijep, sunčan dan uz nogometno nadigravanje i kasnije do duboko u noć, uz glazbu, jelo i pilo, utvrđena su stara i stečena nova prijateljstva za neke nove susrete.
2020 godina
Klub pod nazivom Šparta Elektra prestaje postojati i mijenja ime u NK Šparta
- ↑ Croatia 2020/21 - Fifth Level (1st County Leagues). rsssf.com. Pristupljeno 8. srpnja 2021.
- ↑ Kašina sretno u 1. ZNL, poznati svi klubovi u sezoni 2021./2022. ZGnogomet.com. Pristupljeno 10. kolovoza 2021.
- ↑ Povijest nogometnog kluba Šparta – NK Šparta. Pristupljeno 26. listopada 2021.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć)
Ovaj tekst je posuđen i napisan u izvornom ali skraćenom obliku iz skripte kluba: OSAM I POL DESETLJEĆA NK "ŠPARTA ELEKTRA" 1913 - 1998.
- Klupske stranice Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. listopada 2012. (Wayback Machine)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
