Muzeji Hrvatskog zagorja
| Muzeji Hrvatskog zagorja | |
|---|---|
 Muzeji Hrvatskog zagorja | |
| Osnovan | 1992. |
| Smještaj | Gornja Stubica |
| Vrsta | opći, muzejska ustanova ustrojena od pet ustrojbenih jedinica |
| Ravnatelj | Jurica Sabol |
| Službena stranica | www.mhz.hr |
Muzeji Hrvatskog zagorja složena su baštinska ustanova ustrojena od pet specijaliziranih muzeja smještenih u Hrvatskom zagorju.
Muzeji Hrvatskog zagorja najveći su kompleksni muzej u Hrvatskoj čijih pet muzejskih jedinica obuhvaća veliki broj objekata, njih 65, s površinom od 229 393,3 m2.
Muzeji su jedna pravna osoba koju zastupa ravnatelj, Jurica Sabol, dipl. ing. geol., te imaju zajedničku financijsko-računovodstvenu službu, kao i službu za opće i pravne poslove.
Jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja nalaze se na području Krapinsko-zagorske županije:
- Galerija Antuna Augustinčića, Klanjec
- Dvor Veliki Tabor, Desinić
- Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina
- Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
- Muzej "Staro selo", Kumrovec
Dvor Veliki Tabor prekrasni je srednjovjekovni dvorac koji se stoljećima uzdiže iznad zelenih brežuljaka desinićkog kraja, dok je Galerija Antuna Augustinčića posvećena djelima istaknutog hrvatskog kipara. Muzej krapinskih neandertalaca, rijedak primjer interpretacije prapovijesti kontinentalne Hrvatske, privlači znatiželjnike koje zanima bogata povijest ljudskih naselja toga područja, a Muzej seljačkih buna svjedoči o hrabrim povijesnim trenucima seljačkih buna iz 16. i 17. stoljeća. U Kumrovcu se nalazi Muzej „Staro selo“, koji kroz in situ primjere zaštićene vernakularne arhitekture i autentične rekonstrukcije ruralnih kuća te obrtničkih radionica pruža dublji uvid u tradicionalni način života u Zagorju.
Muzeji Hrvatskog zagorja nisu samo čuvari spomenika prošlosti, oni su živi entiteti koji se neprestano prilagođavaju promjenjivim potrebama društva. U dinamičnom svijetu turizma, gdje se prošlost susreće s budućnošću, stoje kao neiscrpni izvor kulturne baštine i edukacije. Kroz prozor vremena, ta zapažena kulturna odredišta odražavaju raznolikost i bogatstvo Hrvatskog zagorja, prizivajući posjetitelje da zakorače u priče koje transcendiraju muzejske zidove.
Muzeji Hrvatskog zagorja kao viziju imaju demokratski uređeno društvo u kome će muzeji kontinuirano doprinositi međusobnom razumijevanju i razvoju putem odgovornog korištenja prirodne i kulturne baštine. Odgovornost muzeja u suvremenom društvu proteže se na širu zajednicu, nacionalno i internacionalno okruženje, posebno u rješavanju globalnih pitanja i problema koji postaju i lokalno relevantni.
Poslanje Muzeja Hrvatskog zagorja jest razvoj svih segmenata muzejske djelatnosti na dobrobit društva i okruženja u kome djeluje. Oslanjajući se na ICOM-ovu definiciju muzeja, brigom za kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatskoga zagorja Muzeji osiguravaju razmjenu informacija i protok znanja neophodan za razumijevanje čovjeka i društva. Kompleksan ustroj muzeja omogućuje međusobnu razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja i putem tog učenja kroz zajedništvo potiče se regionalni, nacionalni i internacionalni održivi razvoj. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških ciljeva, sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje realizacijom svojih godišnjih i višegodišnjih planova rada.
 |
Ovaj odjeljak nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Investicija projekta izgradnje i oblikovanja postava Muzeja krapinskih neandertalaca bila je jedna od kapitalnih investicija Ministarstva kulture RH. Autori projekta i realizacije su Željko Kovačić i Jakov Radovčić. Otvoren je krajem veljače 2010. godine otvoren, a posjetilo ga je više od 150.000 posjetitelja u prvoj godini djelovanja.
Craftattract je projekt koji je realiziran zajedno s nacionalnim i slovenskim partnerima unutar inicijative INTERREG IIIA, Programa za susjedstvo. Projekt je bio implementiran zahvaljujući sufinanciranju iz EU fondova tijekom 2007. – 2008., no kako je jedan od ciljeva projekta bila njegova održivost, i nakon prestanka sufinanciranja iz pretpristupnih fondova EU, novoosnovani Centar za tradicijske obrte i vještine u Muzejima Hrvatskog zagorja nastavio je s aktivnostima. Stručni djelatnici Muzeja pripremali su nastavak projekta u sklopu nekoliko novih inicijativa i s novim partnerima. Projekt Craftattract koristio je i Ministarstvo kulture RH prilikom prijave fenomena tradicijskih obrta i vještina na nacionalnu i UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine. Realizirana su dva uspješna upisa iz Krapinsko-zagorske županije na UNESCO-ov popis i to Izrada tradicijskih drvenih igračaka Hrvatskog zagorja, te Medičarstvo SZ Hrvatske. Ta dva upisa uspjeh su stručnjaka Muzeja Hrvatskog zagorja, posebno etnologa iz Muzeja „Staro selo“ iz Kumrovca i povjesničara umjetnosti iz Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
U projekt su uključene dvije ustrojbene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja, Muzej krapinskih neandertalaca i Dvor Veliki Tabor. Projekt je prihvaćen u sklopu Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije. Projekt Regija digitalnih muzeja bavi se očuvanjem kulturne i povijesne baštine korištenjem novih tehnologija u prezentaciji i međunarodnoj promociji sjeverozapadne Hrvatske. Krajnji cilj je urediti odabrane lokacije koje su strateški prioriteti regija u atraktivne i suvremene muzejske postave dostupne korisnicima i turistima i to na održiv način kako bi se potaknuo ukupan razvoj područja.
Izgradnja novog pristupa i sinergija kako bi se povezali svi ključni dionici i objedinili napori europskih istraživačkih programa koji su usmjereni na kulturne sadržaje koji koriste nove tehnologije. Cilj je uspostaviti suradnju između sektora baštine, posebno u muzejima i ICT sektora koji vode ka boljem razumijevanju potreba i mogućnosti. Žele se identificirati primjeri dobre prakse, metode i rješenja koji će osigurati nova iskustva namijenjena korisnicima. Cilj je povećati dostupnost baštine stvarnim i virtualnim posjetiteljima što donosi višestruke koristi muzejskom sektoru, poduzetnicima iz područja novih tehnologija i samim korisnicima.
Muzeji Hrvatskog zagorja i Muzej krapinskih neandertalaca potpisali su zajedno s 15 partnera iz više europskih zemalja sporazum o osnivanju zajedničke mreže koja promiče kulturnu i prirodnu baštinu iz razdoblja pleistocena pod nazivom Ice Age Europe. Ciljevi mreže su podizanje svijesti o potrebi zaštite i konzervacije lokaliteta iz ledenog doba, razvoj zajedničkih programa i razmjena dobrih iskustava i praksi te poticanje međusobne suradnje.
- Nagrada za doprinos razvoju kulturne baštine, Diplomacy&Commerce, 2023.
- Priznanje 23. Zagorskog gospodarskog zbora za najbolju animaciju, uz žive slike Krapinskog neandertalca, Matije Gupca, Veronike Desinićke, vitezova i dama, te Zagorske svadbe, 2015.
- Nagrada Simply the Best 2014 s brončanim znakom u kategoriji Muzejske ustanove za Trijenale zagorskog suvenira i kreativno obogaćivanje turističke ponude Gornje Stubice, Krapine i Kumrovca
- Srebrna plaketa Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije za promicanje tradicijskih obrta, 2011.
- UNESCO povelja za upis Medičarstva sjeverne Hrvatske na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, 2010.
- UNESCO povelja za upis Tradicijskih dječjih igrački Hrvatskog zagorja na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, 2009.