Mrki kivi
| Mrki kivi | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Osjetljivi[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Apterygiformes |
| Porodica: | Apterygidae |
| Rod: | Apteryx |
| Vrsta: | A. australis |
| Dvojno ime | |
| Apteryx australis George i Nodder, 1813. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Podvrste | |
| Sinonimi | |
| |
| Baze podataka | |
Mrki ili obični kivi (Apteryx australis) je vrsta kivija koji nastanjuje južni otok Novog Zelanda. Do 2000. godine je smatran istom vrstom kao i kivi sa sjevernog otoka, i još uvijek je po nekima.
Mrki kivi nema žlijezde iz kojih teče ulje, a njegovo perje nema zupce i kukice. Ima velike brkove oko usta i nema repa, samo trticu. Dug je 45-55 cm, ženka je teška 2,1-3,9 kg, a mužjak 1,6-2,8 kg. Kljun je dug i tanak, i pomalo zakrivljen prema dolje. Ovo je noćna ptica, kao i ostali kiviji. Perje je riđe boje i lagano isprugano.
Mrki kiviji komuniciraju zvukom i njime brane teritorije. Također pjevaju u duetu, sa ženkom koja se oglašava sa "kee-wee" ili "kee-kee" i mužjakom s "kurr kurr". Mužjaci su vokalniji i glasaju se u uspravljenoj poziciji s raširenim nogama i kljunom uperenim prema gore.
Imaju duge kljunove s nosnicama na vrhu, što im daje odličan osjet mirisa. Ovo koriste više nego vid ili sluh kada traže hranu skrivenu u zemlji. Hrane se gujavicama, larvama, puževima, paucima, gusjenicama i ravnokrilcima. Želudac im je slab. Slijepo crijevo im je dugo i tanko i pomaže u probavi.
Ženke mrkog kivija, kao i kod drugih vrsta kivija, imaju dva jajnika, ali samo lijevi jajovod funkcionira, što dopušta jajima iz oba jajnika da prođu. Monogamna je vrsta i kada se mužjak i ženka spare ostat će zajedno do kraja života i braniti svoj teritorij. Veličina teritorija je između 4.9 i 43 hektara zemlje. Gnijezda prave u jazbinama ili skrivene ispod guste vegetacije. Ženka nese 1-2 jajeta, obično samo jedno, koja mužjak inkubira 90 dana. Nakon nekoliko dana ptić izlazi iz gnijezda i sam se hrani, ali s roditeljima može ostati oko jednu godinu.Kada ne inkubiraju jaja, odmaraju se sami na zaklonjenim mjestima na nivou tla.
Mrki kivi živi na oba otoka Northlandu i Taranakiju s malenim raštrkanim populacijama drugdje. Na Južnom otoku žive u Fiordlandu i Westlandu. Staništa su im umjerene i suptropske šume, travnjaci i šikare, što gušće to bolje. Na otoku Stewart također žive na pješćanim dinama.
Godine 2000., nakon što je priznat kao zasebna vrsta od strane IUCN-a, mrki kivi je smješten među osjetljive vrste. Njih oko 27 000 (procjena od 1996-e) živi na površini od oko 9 800 km2. Trichosurus vulpecula i hermelini jedu jaja, a ptiće jedu mačke i također hermelini. Odrasle ubijaju psi,mačke, lasice i oposumi. Populacija otoka Stewart je stabilna jer ovi grabežljivci još nisu došli na taj otok, ali je moguće da su ga 2000. kolonizirali hermelini.
- ↑ BirdLife International. 2019. Apteryx australis. IUCN Red List of Threatened Species. 2019: e.T22678122A155418586. doi:10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T22678122A155418586.en. Pristupljeno 13. studenoga 2021.
- ↑ Gill; i dr. 2010. Checklist of the birds of New Zealand, Norfolk and Macquarie Islands, and the Ross Dependency, Antarctica (PDF). 4th izdanje. Te Papa Press. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. lipnja 2013. Pristupljeno 22. svibnja 2016.
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Apteryx australis |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Apteryx australis |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Apteryx australis |