Moseć

Moseć
	Planina
Položaj
Koordinate	43°45′45″N 16°17′38″E / 43.76255072°N 16.29393803°E
Država	Hrvatska; Šibensko-kninska županija
Najbliži gradovi	Drniš
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Movran - 843 m
Ostali vrhovi	Krpušnjak (795 m); Runjevac (749 m); Ozrnac (704 m); Crni vrh (702 m); Umci (618 m); Ošljar (584 m)
	Moseć Moseć na zemljovidu Hrvatske

Moseć je planina u Zagori. Pripada Dinaridima i pruža se u duljinu od 30 kilometara, paralelno sa planinom Svilajom, u pravcu sjeverozapad-jugoistok, od Drniša do Muća.

Najviši vrh Moseća je Movran (838 m, a neki izvori navode visinu od 843 m) dok su mu zapadniji vrhovi prema Drnišu sve niži npr. Crni vrh (702 m). Ostali vrhovi na Moseću su: Krpušnjak (795 m), Runjevac (749 m), Ozrnac (704 m), Umci (618 m), Ošljar (584 m) itd. Moseć je kamenita, nepristupačna planina s oskudnom vegetacijom i malo plodne zemlje. Prepoznatljiv je po svojim stožastim vrhovima koji strše iz valovitih visoravni.^[1]^[2]

U srednjem vijeku Moseć je nosio naziv Petrova gora. Toponim Petrova gora se zadržao i u osmanskom periodu. Današnji naziv Moseć počinje se koristiti tek u 18. stoljeću, a prema nekim autorima vuče porijeklo iz rimskog ili ilirskog perioda kad se Moseć navodno nazivao Massentium.^[3]

Prema legendi i nekim autorima toponimi Petrova gora (današnji Moseć) i Petrovo polje potječu od imena Petra Snačića, posljednjeg hrvatskog kralja narodne krvi.^[4]

Izvori

↑ Moseć. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 6. lipnja 2023.
↑ Moseć. Dinarsko gorje. Pristupljeno 6. lipnja 2023.
↑ Šimunović, Petar. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb. str. 110, 224 i 285
↑ Jakovljević A.; Isalović N. 2019. Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528.-1604.). Državni arhiv u Šibeniku. Šibenik. str. 70–72CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Nedovršeni članak Moseć koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Moseć. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 6. lipnja 2023.

[2] Moseć. Dinarsko gorje. Pristupljeno 6. lipnja 2023.

[3] Šimunović, Petar. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb. str. 110, 224 i 285

[4] Jakovljević A.; Isalović N. 2019. Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528.-1604.). Državni arhiv u Šibeniku. Šibenik. str. 70–72CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[1]

[2]

[3]

[4]