Mongolski pohod na Europu
Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235. do 1290. Ratovi su počeli Subedejevim pustošenjem istočnih slavenskih kneževina poput Kijevske Rusi i Vladimirsko-suzdaljske kneževine. Mongoli su tada napali Kraljevinu Ugarsku i Poljsku. Prvi napad je zapovijedao Džingis-kanov unuk Batu-kan, drugi unuk Džingis-kanov unuk Kadan, a vođa oba napada bio je Subedej.
Europa je pored Kine i Bliskog istoka treća pozornica mongolskih vojnih podhvata.
Najveća invazija na Ugarsku - s kojom je Hrvatska u to vrijeme bila vezana zajedničkim kraljem, tj. personalnom unijom - dogodila se 1241. – 1242. godine. Područje Hrvatske bilo je nešto manje pogođeno invazijom - Mongoli nisu osvojili veće utvrđene gradove - ali je Mongolska vojska znatnim snagama upala na područje Hrvatske, prošavši od Save do Jadranskog mora, da bi potom izgleda preko Bosne izbila u Srbiju; vrlo vjerojatno izabravši drugi put za povratak na istok radi nalaženja daljnjih prilika za pljačku i novih izvora hrane za brojne vojnike, robove, konje i drugu stoku koja je putovala s vojskom.
Upad izrazito brojne i agresivne vojne snage iz vrlo daleke zemlje ostavio je duboke tragove u narodnoj predaji, pa i u pisanoj kulturi, sve do najnovijih dana. Primjerice se u historiografiji učestalo ponavlja teza da je mnogo utvrda u Hrvatskoj i Ugarskoj sagrađeno baš povodom tog napada, za kakav zaključak - makar izgleda logičnim - i nema vrlo jakih argumenata.[1]
- ↑ Janeš, Andrej. A Phantom Menace Did the Mongol Invasion Really Influence Stone Castle Building in Medieval Slavonia, Papers of the conference Fortifications, Defence Systems, Structures and Features in the Past, T. Tkalčec (ed.), 2019, 225-238. Pristupljeno 12. lipnja 2019. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)
- Historiografija, pdf. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2013. (Wayback Machine)