Prijeđi na sadržaj

Mletačka mornarica

Izvor: Wikipedija
Mletačka mornarica
Armada



ratna zastava mletačke mornarice
Aktivna 7. stolječe12. svibnja 1797.
Država Mletačka Republika
Odanost mletački dužd
Sveta liga
Vrsta ratna mornarica
Sjedište Dogado
Ratovi Križarski ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi
Mletačko-osmanski ratovi
Talijanski ratovi
Rat Cambraiske lige
Ciparski rat
Uskočki rat
Kandijski rat
Morejski rat
Rat za španjolsku baštinu
Veliki turski rat
Drugi morejski rat
Rat za austrijsku baštinu
Mletačka ekspedicija u Tunis
Rat Prve koalicije
Pad Venecije
Zaštitnik sveti Marko
Geslo „Viva San Marco"
Boje grimizna
zlatna

Mletačka mornarica (venetski: Armada/Marineria Veneziana) bila je mornarica Mletačke Republike koja je odigrala važnu ulogu u povijesti Republike i Sredozemlja. Bila je najznačajnija mornarica Sredozemlja kroz mnogobrojna stoljeća između srednjeg i ranog modernog vijeka. Mletačka mornarica osiguravala je Veneciji kontrolu i utjecaj nad trgovinom i politikom. Bila je to jedna od prvih mornarica koja je na brodove postavljala oružje s barutom, a kroz organizirani sustav mornaričkih pristaništa, oružarnica i |opskrbljivača uspjela je neprestano držati brodove na moru i brzo nadoknađivati gubitke. Venecijanski arsenal bio je jedna od najvećih koncentracija industrijskih kapaciteta prije industrijske revolucije i odgovoran je za najveći dio pomorske moći Republike.

Prikaz borbe za admiralnski brod mletačke flote Galeone di Venezia, pod zapovjedništvom Alessandra Condalmiera.
Pobjednici Lepanta Don Juan Austrijski, Marcantonio Colonna i Sebastiano Venier

Isprva potaknuta rivalstvom s Bizantskim Carstvom, a kasnije pomorskim republikama Pisom i Genovom za primat nad trgovinom s Levantom, mletačka je mornarica povremeno bila tehnički inovativna, a ipak operativno konzervativna. S konačnim padom Carigrada odigrava ključnu ulogu u zaustavljanju pomorskog napredovanja Osmanskog Carstva više od tri stoljeća.

Dugi pad mornarice odražavao je pad Republike, počevši od 16. stoljeća i završivši kapitulacijom grada pred Napoleonom 1797. godine.