Mjao-Jao narodi

Mjao-Jao narodi (Miao-Yao, Hmong-Mien), porodica naroda i jezika raširena u Kini. Mjao-Yao, danas nazivani Hmong-Mien, govore 35 jezika podijeljenih u dvije glavne skupine, Hmong ili Mjao i Jao ili Mien.

Narodi Mjao-Jao

A-Hmao, 200,000 (1987 Wurm et al.), Yunnan. Govore sjeveroistočni dian hmong. Zovu se i Cvjetni Mjao, dio su nacionalnosti Mjao.
Aoka
Baheng, žive u Kini i Vijetnamu, 32,384 ukupno, etničkih u Kini 26,815 (1995 McConnell). Govore jezikom pa-hng. Dio nacionalnosti Jao.
Beidongnuo
Biao-Jiao Mien, nisu isto što i Biao Mien. 43,000 (1995 Wang and Mao). Na granici Guangxia i Hunana. Spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao.
Biao Mien, govore biao mon, spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao. 20,000 (1995 Wang and Mao), pretežno u okrugu Ruyuan.
Bijeli Mjao,
Bunuo, govore bu-nao. Etničkih 439,000 (popis 1982). Oko 100,000 ih govori zhuang (žuan). Provincije Guizhou i Yunnan.
Chonganjiang Mjao, 70,000 (1982). Dio nacionalnosti Mjao.
Crni Mjao
Crveni Mjao, na istočne i zapadne. Dio su narodnosti Mjao.
Ga Mong
Ge
Gha-Mu
Hmong Daw ili Bijeli Meo, 514,895, Kina, Laos, Tajland, Vijetnam. Kinezi ih zovu Bijeli Mjao. Dio nacionalnosti Mjao. U Tajlandu njihovim jezikom govori i narod Hmong Qua Mba, koji živi u selima etničkih grupa Hmong Daw i Hmong Njua.
Hmong Njua, 1,290,600 i Kini, Tajlandu, Laosu, Burmi i na rijeci S Pa u Vijetnamu.
Hmong Shuad, žive u Vijetnamu gdje ih se očuvalo 60 (2003) a govorew jezikom hmong shua. Ostali Hmongi, Hmong Don i Hmong Dô, izgleda da su nestali.
Istočni Hmu ili Crni Mjao. 200,000 (1987 Zhang and Cao). Dio nacionalnosti Mjao. govore istočni qiandong hmong
Istočni Huishui Mjao, Dio nacionalnosti Mjao, distrikt Gaobaibang u provinciji Guizhou.
Iu Mien, spadaju u Jao. 818,685 u Kini, Laosu, Tajlandu i Vijetnamu. Sebe često zovu Kim Mien ili 'ljudi iz planine' . Etničke grupe: Hua Lan, Hua, Hung, Cao Long, Coc, Khoc, Quan Coc, Quan Trang, Son Trang, Sung, Tien (Tiao Tchaine), Yaya. U Tajlandu govore dijalektom chiangrai; u Vijetnamu: dao do, deo tien, dao lan tien, dao lo gang, cham, quan chet, quan trang.
Jugozapadni Guiyang Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), provincija Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Jugozapadni Huishui Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga u provinciji Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Južni Guiyang Mjao, 20,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Južni Mashan Mjao, 7,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Govore južni mashan hmong. Dio nacionalnosti Mjao.
Južni Qiandong Hmong, ili Crni Mjao, 300,000 (1987 Zhang and Cao) u Kini, u Vijetnamu ih ima nešto malo. Dio nacionalnosti Mjao.
Kim Mun ili "ljudi iz šume" ili Lantien kako ih zovu Kinezi "oni koji izrađuju boju." Ponekad i Shanzi Yao ili 'planinski Yao' , 374,500 u Kini, Laosu i Vijetnamu. Dio nacionalnosti Jao.
Kiong Nai, maleno pleme koji govore jiongnai, 1,078 (1999 Mao Zongwu). Žive u Guangxiju. Kinezi ih zovu Hualan Yao ili 'Yao s cvjetnim košarama' .
Luopohe ili Luobohe Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.). Dio nacionalnosti Mjao. Guizhou.
Qanu,
She, etničkih 630,378 (popis 1990), u provincijama Fujian, Anhui, Zhejiang, Jiangxi i Guangdong.
Sjeverni Guiyang Mjao, 60,000 (1987 Wurm et al.). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Sjeverni Hmu ili Crni Mjao, He Miao, Hei Miao, govore sjeverni qiandong hmong. 900,000 (1987 Zhang and Cao). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Sjeverni Huishui Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga. Sastoje se od nekoliko etničkih podgrupa. Dio nacionalnosti Mjao.
Središnji Huishui Mjao, 30,000 (1987 Wurm et al.), u i blizu grada Guiyang. Dio nacionalnosti Mjao.
Središnji Mashan Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
Wunai, kao i Yuonuo spadaju u Jao ogranak Bunu, 18,442 (1995 McConnell). Zapad provincije Hunan.
Xi.
Younuo, 9,716 (1995 McConnell). Dio nacionalnosti Jao. U autonomnoj regiji Guangxi Zhuang.
Zaomin, nisu pravi Jao, nego imigranti sa sjevera koje su Jao asimilirali. Sebe zovu Zaomin ili Yaomin, a Kinezi Bapai Yao. 60,000 (1995 Wang and Mao). Govore dzaomin.
Zapadni Mashan Mjao, 10,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou,

Vanjske poveznice

Hmong-Mien languages