Mirovni pokreti
.svg)
Tijekom cijele povijesti ljudi se upuštaju u ratovanje. I svaki put kad se zarati, neki ljudi se pridružuju mirovnom pokretu i protestiraju protiv rata. U mirovnim pokretima sudjeluju vrlo različiti ljudi; neki se protive ratu iz vjerskih razloga ili zbog vlastite savjesti; drugi se protive određenom ratu iz političkih razloga. Velike demostracije tisuća ljudi i pojedinačne akcije odvažnih protesta pridonose učinkovitosti borbe za mir.
Osuđivanje svih vrsta nasilja naziva se pacifizam. Pacifisti se dosljedno protive ratu i odbijaju sudjelovati u bilo čemu što bi direktno ili indirektno moglo ugroziti život nekog čovjeka. Pacifisti predvode antiratne proteste na nenasilan način (drugi primjenjuju direktne akcije koje mogu nanijeti štetu ljudima ili imovini).
Tijekom povijesti narodni protesti protiv rata ili prijetnje ratom poprimali su mnoge oblike. Pojedinci odbijaju boriti se ili raditi u industrijama povezanim s ratom; skupine ljudi demonstriraju, organiziraju javne proteste i mirovne kampove ili pokušavaju narušiti ratne pripreme.
- Prigovor savjesti
Tijekom I. i II. svjetskog rata ljudi obiju strana odbijali su boriti se iz principa. Neki nikako nisu sudjelovali u ratnim aktivnostima; drugi su radili na područjima bez borbe, primjerice u medicini. Mnogi su trpjeli osobno nasilje ili bili u zatvoru.
- Peace Pledge Union
Peace Pledge Union je mirovna organizacija koja se bori za mir. Osnovana je 1934., a već 1936. više od 100.000 ljudi potpisalo je svoje jamstvo da se odriču rata kao načina rješavanja sporova među državama.
- Antinuklearni protesti
Od 1950-ih narodni mirovni pokreti vršili su pritisak na vlade da smanje zalihe nuklearnog naoružanja. Vodeće skupine su SANE i Nuclear Freeze u SAD-u te Campaign for Nuclear Disarmament (CND) u UK-u.
- Greenham Common
Duga je povijest uloge žena u specifičnim dijelovima mirovnih pokreta. Godine 1982. osnovan je trajni ženski mirovni kamp u vojnoj zračnoj bazi SAD-a u Greenham Commonu u Engleskoj u znak protesta protiv smještaja američkih nuklearnih raketa na britanskom tlu.
Vlade su glavni izazivači rata, no mogu pridonijeti miru održavajući prijateljske odnose s drugim nacijama te pokušavajući prevladati međunarodne razlike pregovorima ili diplomatski. Zemlje napreduju u vrijeme mira zato što mogu sigurno trgovati s drugim zemljama. Međutim, one ujedno zarađuju novac izvozom oružja.
- Kamp David Accords
Da bi okončali povijesno neprijateljstvo između njihovih zemalja, egipatski predsjednik Anwar Sadat (1918-81) i izraelski premijer Menachem Begin (1913-92) potpisali su mirovni sporazum 1978. Zbog toga je Sadat ubijen u atentatu 1981. godine.
- Konferencije o razoružanju
Prva konferencija za smanjenje zaliha oružja u svijetu održana je 1932-34. Pregovori su propali, no otada se međunarodnim pregovorima smanjuju nuklearne zalihe.
- Nobelova nagrada za mir
Od 1901. Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se svake godine ljudima koji svojim radom potiču mir među narodima. Švedski izumitelj dinamita Alfred Nobel (1833-96) oporučno je ostavio novac zakladi za ovu nagradu.
| Godine | Povijesne značajke |
|---|---|
| 1864. | Ženevska konvencija štiti neutralnost civila i medicinskog osoblja u ratu. |
| 1901. | Dodijeljena prva Nobelova nagrada za mir. |
| 1915. | Međunarodni kongres žena održan je uHaagu,Nizozemska, s prijedlogom o okončanju I. svjetskog rata. Izlasanice su posjetile čelnike 14 zemalja. |
| 1932. – 1934. | Svjetska konferencija o razoružanju održana u Ženevi, Švicarska. |
| 1963. | SAD i SSSR postižu dogovor o smanjenju ukupnog broja nuklearnog oružja u Strateškim dogovorima o ograničenju naoružanja (SALT). |
| 1980.-e | Antinuklearne demostracije diljem Europe zbog prisutnosti američkih raketa na europskom tlu. |
| 1988. | SAD i SSSR postižu dogovor o demontiranju ukupnog kratko - i srednjodometnog nuklearnog oružja. |