Prijeđi na sadržaj

Mirko Valentić

Izvor: Wikipedija

Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Godine 1961. diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu a od iste godine pa do 1964. godine bio je profesor povijesti u Školi za odgajateljice u Zagrebu.[1] Od 1964. do 1971. godine kustos je u Povijesnom muzeju Hrvatske a 1971. godine zaposlio se je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu (nekadašnji Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske). 1978. godine doktorirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Vojna krajina i pitanje njenog sjedinjenja s Hrvatskom 1861. – 1881.[1] Bio je ravnatelj u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu od 1991. do 2002. godine.,[2] predavač na Odsjeku za povijest pri Hrvatskim studijima. U znanstvenom radu proučava povijest Vojne krajine, vlaškog etnika na hrvatskim prostorima te povijest gradišćanskih Hrvata.[2]

U mirovinu je otišao 30. prosinca 2002. godine.[1]

Predsjednikom je Hrvatskoga kulturnog društva "Banja Luka" u Zagrebu od 2002. godine.[1]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Kameni spomenici Hrvatske XIII-XIX stoljeća, Zagreb, 1969.
  • Gradišćanski Hrvati od XVI. stoljeća do danas, Zagreb 1970.
  • Die Burgelaendische Kroaten, Eisenstadt, 1972.
  • Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849–1881., Zagreb, 1981.
  • Vojna krajina u Hrvatskoj, Zagreb, 1981. (suautor Fedor Moačanin)
  • Izvori velikosrpske agresije: rasprave/dokumenti: kartografski prikazi, August Cesarec-Školska knjiga, Zagreb, 1991., (engl. izd., Centar za strane jezike Zagreb-AGM d.o.o., Zagreb, 1993.), (prir. Bože Čović), (suautori Miroslav Brandt, Bože Čović, Slaven Letica,Radovan Pavić, Zdravko Tomac i Stanko Žuljić)
  • Juraj Rattkay: Memoria regum et banorum Croatiae, Sclavoniae et Dalmatiae (Beč, 1652) - reprint, prijevod, komentari, Zagreb, 2001. (suautori: Zrinka Blažević, Mijo Korade, Sandor Bene)
  • Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995.: velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010.
  • War against Croatia 1991 - 1995: Greater Serbian projects from idea to implementation, Zagreb - Slavonski Brod, 2012.[3]

Urednik

[uredi | uredi kôd]

Urednikom je knjige Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor, 1972.) autora Martina Meršića ml. te skupa sa Zvanom Črnjom i Nikolom Benčićem monografije Gradišćanski Hrvati (Čakavski sabor 1973.).[4] Također urednikom je niza Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, I-X, 1999. – 2006.[5]

Nagrade i odličja

[uredi | uredi kôd]
  • 2013.: Časni znak zemlje Gradišće.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]