Prijeđi na sadržaj

Mirko Tomasović

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Mirko Tomasović
Rođenje Split, 6. studenoga 1938.
Smrt Zagreb, 7. svibnja 2017.
Nacionalnost Hrvat
Portal o životopisima

Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.),[1] bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog. Najistaknutiji je hrvatski marulolog.[2] Akademik je HAZU.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mirko Tomasović rodio se je u Splitu 1938. godine. Rano djetinjstvo proveo je u Kučićima pokraj Omiša gdje je polazio četverorazrednu pučku školu a u Splitu polazio je klasičnu gimnaziju.[3] Komparativnu književnost i francuski jezik studirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu od 1959. do 1963. godine. Nakon završetka studija radio je na sinjskoj gimnaziji "Dinko Šimunović" i bio novinar u brodogradilištu Split.[3] Godine 1979. doktorirao je radom o Mihovilu Kombolu.[4] Od 1971. do 1999. godine bio je nastavnik na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise Vidik, Croatica i Colloquia Maruliana.[4] Redoviti je član HAZU u Razredu za književnost od 18. svibnja 2000. godine.[5]

Umro je u Zagrebu 7. svibnja 2017. godine. Pokopan je u utorak 9. svibnja 2017. godine na zagrebačkome groblju Mirogoju.[6]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Komparatistički zapisi, Razlog-Liber, Zagreb, 1976.
  • O hrvatskoj književnosti i romanskoj tradiciji, Mladost, Zagreb, 1978.
  • Mihovil Kombol, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978.
  • Zapisi o Maruliću i drugi komparatistički prilozi, Logos, Split, 1984.
  • Analize i procjene, Književni krug, Split, 1985.
  • Tradicija i kontekst: komparatističko - kroatističke teme, August Cesarec, Zagreb, 1988.
  • Perpetuus Augustus: hommage a August Šenoa: 1838 - 1881, Biblioteka Tempora, sv. 5, Edition Biškupić, Zagreb, 1988.
  • Marko Marulić Marul, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta - Liber, Zagreb, 1989.
  • Poeti i začinjavci: studije i eseji o hrvatskim pjesnicima, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1991.
  • Komparatističke i romanističke teme, Književni krug Split, Split, 1993.
  • Slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1994.
  • Judita Marka Marulića, Biblioteka Ključ za književno djelo, kolo 2, knj. 1, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  • Marco Marulić Marulus, Laghi di Plitvice, Lugano, 1994.
  • Dinko Ranjina - Philippe Desportes: an adventure story, The bridge collection: classical and contemporary Croatian writers, 6, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1994.
  • Sedam godina s Marulom: Marulićev ljetopis I. - VII.: (kolovoz 1988. - kolovoz 1995.), Književni krug Split, Split, 1996.
  • Traduktološke rasprave, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1996.
  • Marko Marulić - Marcus Marulus, Marulianum - AMCA, Split - Paris, 1996.
  • Od Vrlike do Lisabona: (komparatistički interventi), Matica hrvatska, Sinj, 1998.
  • Marko Marulić Marul: monografija, Erasmus naklada - Književni krug - Zavod za znanost o književnosti, Zagreb-Split, 1999.
  • Nove godine s Marulom, Književni krug, Marulianum, Split, 2000.
  • Prepjevni primjeri, Ceres, Zagreb 2000.
  • Marulološke rasprave: 2000. – 2001., Konzor, Zagreb, 2002.
  • Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
  • Vila Lovorka: studije o hrvatskom petrarkizmu, Književni krug, Split, 2004.
  • Mihovil Kombol 1883. – 1955.: (monografija o opusu), Disput, Zagreb, 2005.
  • Lijepa naša književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  • Tragom struke: od Petrarke do Lamartinea; od Marulića do Hergešića, Erasmus naklada, Zagreb, 2006.
  • La divina traduzione, Hefti - Universita de Trieste, Milano, 2006. (suautorica Ljiljana Avirović)
  • Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  • Domaća tradicija i europski obzor: izabrane rasprave o hrvatskoj književnosti, Književni krug Split, Split, 2009.
  • Qual è colui che forse di Croazia... Dante, Paradiso. XXXI, 103-108. Romanističke studije i eseji, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.
  • Neznane i neznani: kroatistički prinosi, Konzor – Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
  • Raspre i rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2012.
  • Miscellanea: rasprave, ogledi, članci, Ex libris, Zagreb, 2013.
  • Hrvat u Empireju, Naklada Bošković, Split, 2017.
  • Opat Alberto Fortis u obrani "Vlaja": studije i rasprave, Ex libris, Zagreb, 2017.
  • Pabirci, ur. Valter Tomas, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.
  • Kroatističke i romanističke prouke i portreti, Leykam international, Zagreb, 2018.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]
  • 1974.: Nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca
  • 1989.: Godišnja nagrada "Božidar Adžija" Sabora SRH
  • 1996.: Nagrada Talijanskog instituta u Zagrebu
  • 1997.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • 1997.: Nagrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu
  • 2000.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2000.: Godišnja državna nagrada za znanost.
  • 2003.: Nagrada društva hrvatskih književnih kritičara "Julije Benešić"
  • 2005.: Godišnja Nagrada (Nagrada Medalja kulture Ministarstva kulture Republike Hrvatske) Splitko-dalmatinske županije
  • 2005.: Nagrada Judita Društva hrvatskih književnika
  • 2006.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada grada Omiša
  • 2008.: Nagrada DKH za esejistiku
  • 2008.: Nagrada Zvane Črnja, za Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti.[7]
  • 2008.: Nagrada Iso Velikanović, za životno djelo
  • 2009.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani
  • 2010.: Nagrada "Mihovil Kombol" Matice hrvatske
  • 2010.: Nagrada "Kiklop" Sajma knjiga u Puli
  • 2012.: Nacionalna nagrada za prijevod. Nagradilo ga je talijansko Ministarstvo kulture zbog njegova prijevoda epa Torquata Tassa, Oslobođeni Jeruzalem.[8]
  • 2013.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za prijevod epa Luzitanci Luisa Vaza de Camõesa[9]
  • 2014.: Godišnja nagrada Iso Velikanović, za najbolji književni prijevod za spjev Luzitanci Luísa Vaza de Camõesa.[10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Preminuo akademik Mirko Tomasović  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2017. (Wayback Machine) HRT magazin, pristupljeno 9. svibnja 2017.
  2. ↑ Knjige. Mirko Tomasović. Nove slike iz povijesti hrvatske književnosti  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2018. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  3. ↑ a b Autori. Mirko Tomasović  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2017. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  4. ↑ a b Tomasović, Mirko, enciklopedija.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  5. ↑ akademik Mirko Tomasović, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  6. ↑ Pokopan akademik Mirko Tomasović, narod.hr, 9. svibnja 2017., pristupljeno 27. srpnja 2017.
  7. ↑ Odjeci. 20.10.2008. Vjesnik. Nagrada "Zvane Črnja". Dobitnik Mirko Tomasović  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. lipnja 2017. (Wayback Machine), matica.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.
  8. ↑ Nagrade akademika, HAZU, pristupljeno 15. veljače 2017.
  9. ↑ Svečano uručena nagrada „Iso Velikanović“, min-kulture.hr, 14. travnja 2014., pristupljeno 23. kolovoza 2017.
  10. ↑ Dodijeljena Nagrada za književno prevodilaštvo Iso Velikanović. Laureati Vjera Balen-Heidl i Mirko Tomasović  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. kolovoza 2017. (Wayback Machine), Vijenac, br. 525, 17. travnja 2014., pristupljeno 15. veljače 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • HAZU Osobne stranice
  • Valter Tomas, U sjećanje. Akademik HAZU, prof. dr. sc. Mirko Tomasović (Split, 1938. – Zagreb, 2017.) // Croatica et Slavica Iadertina, sv. 13/2, br. 13, (2017.), str. 367. – 370., (Hrčak)
  • Mirko Tomasović, Jovan Splavić, "ponovljen", izbor iz studije Raspre i rasprave, matica.hr
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mirko_Tomasović&oldid=6943739"