Prijeđi na sadržaj

Mirakul

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Mirakul. Za druga značenja pogledajte Mirakul (razdvojba).

Mirakul ili mirakl (lat. miraculum = čudo), podvrsta srednjovjekovne liturgijske drame.

Mirakuli su bili temeljeni na biblijskim prizorima i legendama o svecima, mučenicima i njihovim čudesima. Predstave su tematski bile vezane uz crkvene blagdane (Božić, Uskrs, Tijelovo), a izvedbe su katkada trajale i po nekoliko dana. Uvođenje naturalističkih i tipično kazališno-scenskih detalja u liturgijsku igru (đavoli, maskiranje, prerušavanje u ženske osobe, uvođenje životinja u zbivanje) nailazi na protivljenje crkvenih autoriteta, pa pojedini pape i koncili zabranjuju ovakve predstave u crkvi. Scenska ilustracija biblijskoga zbivanja izlazi tada pred crkvu, na trg i posebno građenu pozornicu i nije više vezana isključivo uz liturgijski obred. 1 Od 9. do 12. stoljeća mirakuli su pisani na latinskom jeziku, a od 13. stoljeća i na narodnim jezicima. U 15. stoljeću u gradovima uz Jadransko more zabilježeni su i prvi mirakuli na hrvatskom jeziku, primjerice Mirakul slavne dive Marie, Prikazanje historije sv. Panucija i Prikazivanje života sv. Lovrinca. 2

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. Batušić, Nikola / Švacov, Vladan: »Drama, dramaturgija, kazalište«, u: Škreb, Z. / Stamać, A. (ur.): Uvod u književnost, Zagreb: Globus, 1986., str. 441-487.
  2. Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 889.
  3. Šentija, Josip (et al): »MIRAKUL«, u: Šentija, J. (ur.):, Opća enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1979., sv. 5, str. 497.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

1 N. Batušić / V. Švacov: »Drama, dramaturgija, kazalište«, str. 449.
2 J. Šentija (et al): Opća enciklopedija, str. 497.