Prijeđi na sadržaj

Mir iz Niša

Izvor: Wikipedija

Mir iz Niša, poznat i kao Mir iz Nisse, mirovni je sporazum potpisan 29. rujna 1739. godine između Osmanskog Sultanata i Ruskog Carstva kojim je okončan Rusko-turski rat.

Pozadina

[uredi | uredi kôd]

Rusko-turski rat, 1735.1739. je posljedica nastojanja Rusije da dobije Azov i Krim, kao prvi korak ka dominaciji Crnog mora. U nekoliko uspješnim napadima predvođenim vojskovođom Münnichom, Rusi su slomili otpor Krimskog Kanata, prešli rijeku Dnjestar u Moldaviji i 1739. godine umarširali u moldavijsku prijestolnicu Iaşi, koju su zauzeli.

Razvoj događaja

[uredi | uredi kôd]

Habsburška Monarhija je ušla u rat 1737. godine na rusku stranu da bi dobila dio osvojenih oblasti, ali je bila primorena sklopiti poseban mir s Turskom, predavši sjevernu Srbiju, sjevernu Bosnu i Olteniju, i omogućivši Osmanlijama da odole ruskom pritisku ka Carigradu. Za uzvrat, sultan priznaje Habsburško carstvo kao službenog zaštitnika svih turskih kršćanskih subjekata (vidi milet), položaj koji je također zahtijevala Rusija.

Posljedice

[uredi | uredi kôd]

Austrijsko povlačenje je primoralo Rusiju priznati Mir iz Nisse, odričući se svojih prava na Krim i Moldaviju, kojim joj je dozvoljeno sagraditi luku na Azovu ali ne i graditi utvrđenja tamo niti imati flotu u Crnom moru.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • S. J. Shaw (1976), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Vol.1 Empire of gazis, Cambridge Universiy Press, страна 245.
  • Lord Kinross: The Ottoman centuries
  • Nicholas Jorga: Geschishte des Ottamanischen, vol 4.

Vidi također

[uredi | uredi kôd]