Prijeđi na sadržaj

Millingtonia

Izvor: Wikipedija
Millingtonia
Millingtonia hortensis
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Bignoniaceae
Tribus:Oroxyleae
Rod:Millingtonia
L.f.
Vrsta:M. hortensis
Dvojno ime
Millingtonia hortensis
L.f.
Baze podataka

Millingtonia, monotipski biljni rod iz porodice katalpovki smješten u tribus Oroxyleae[1]. Jedina je vrsta M. hortensis, drvo iz jugoistočne Azije[2]

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Rod je dobio ime po Thomasu Millingtonu koji je bio inspiracija Carlu Linnaeusu Mlađem koji je prvi opisao rod.[3] Specifični epitet 'hortensia' potječe od 'hortensis' i 'hortus' što je na latinskom povezano s vrtom.

16 do 30 metara visoko drvo autohtono u Indiji, južnoj Kini, Indokini, Maleziji, Indoneziji.[4] Kora blijedo smeđa, plutasta. Listovi 2-3 perasti, nasuprotni; pera 11-17 pari, nasuprotnih, neparnoperastih; listića 3-5, nasuprotnih; lamina jajolika ili eliptično-jajasta, rub cio ili grubo nazubljen. Cvjetovi dvospolni, bijeli, u završnim štitastim metlicama; čaška kupasta, puberulozna; režnjeva 5; cijev vjenčića uzak, valjkast, grlo široko; režnjeva 5; prašnika 4, didinamna; prašnici duguljasti; jajnik gornji, ovula mnogo; stil vitak; stigma 2-režnjevita. Plod produžena čahura; sjemena mnogo, krilato.[5]

Ljekovitost i upotreba

[uredi | uredi kôd]

Ukrasno drvo. Cvjetni pupoljci koriste se u liječenju astme, upale sinusa, kao sredstvo protiv žuči i tonik. Cvjetovi se koriste u ritualima. Cvjetovi se dodaju duhanu za pušenje kao lijek za bolesti grla. Stabljika također ima veliku ljekovitu vrijednost kao tonik za pluća i bolesti kašlja. Kora se koristi kao žuta boja. Lišće i korijenje koristi se kao antiastmatično i antimikrobno djelovanje. Cijela biljka pokazuje antipiretska, antituberkulozna, antimikrobna, larvicidna, antimutagena, antikancerogena, antifungalna svojstva.[5]

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Bignonia azedarachta J.Koenig; Ann. Bot. (König & Sims) 1: 578 (1805)
  • Bignonia cicutaria J.Koenig ex Mart.; Denkschr. Königl. Akad. Wiss. München 6: 153 (1820)
  • Bignonia hortensis (L.f.) Oken; Allg. Naturgesch. 3: (2) 1009 (1841)
  • Bignonia suberosa Roxb.; Pl. Coromandel 3: 11 (1811), nom. superfl.
  • Millingtonia dubiosa Span.; Linnaea 15: 326 (1841)
  • Nevrilis suberosa Raf.; Sylva Tellur.: 138 (1838), nom. superfl.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. World Plants (Complete List) Pristupljeno 22. listopada 2024.
  2. Kew Pristupljeno 22. listopada 2024.
  3. Mems. Maxims, and Memoirs
  4. Flora & fauna Pristupljeno 22. listopada 2024.
  5. a b Trees of University of Kerala Pristupljeno 22. listopada 2024.