Milan Marjanović

Milan Marjanović
Rođenje	12. svibnja 1879.; Kastav
Smrt	21. prosinca 1955.; Zagreb
Zanimanje	književnik, političar, filmski djelatnik
	Portal o životopisima

Milan Marjanović (Kastav, 12. svibnja 1879. – Zagreb, 21. prosinca 1955.), hrvatski književnik, političar, filmski djelatnik i ideolog predratnog jugoslavenstva.

Zbog sudjelovanja u protumađarskim prosvjedima istjeran je iz više karlovačke gimnazije. Nakon toga odlazi u Zagreb gdje je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1897. godine.^[1] U Pragu polazi trgovački tečaj. Urednik je Crvene Hrvatske, Novog lista, Pokreta i dr.

Kao član i izaslanik Jugoslavenskog odbora u Londonu i kao starješina Jugoslavenskog Sokolskog Saveza u Americi uputio je proglas hrvatskim iseljenicima u kojemu spominje potrebu hrvatske demonstracije snage, jer predsjednik Wilson spominje i Hrvate kao narod koji neće Austro-Ugarsku, da Mađarska se upinje da Hrvatska ostane pod njima, Italija tvrdi da je Istra i Dalmacija talijanska, dok Srbija se bori s jadnim ostatcima svoje vojske, te da^[2]

»"Hrvati trebaju dobro znati da njihov put u Hrvatsku, u Dalmaciju i u Istru vodi samo preko Soluna. Zato srpska vojska treba postati i hrvatska. Hrvati trebaju osloboditi Hrvatsku. Krajnje je vrijeme da i Hrvati sastave vojsku dobrovoljaca, za koju treba čitav svijet znati da je hrvatska".«

(Proglas Milana Marjanovića hrvatskim iseljenicima 23. lipnja 1917.)

^[2]

Nakon Prvog svjetskog rata bio je član mirovne delegacije Kraljevine Jugoslavije u Parizu, a nakon Drugog svjetskog rata predsjednik Jadranskog instituta JAZU. U književnim kritikama polazi od toga da književno djelo mora rješavati nacionalne i socijalne probleme. Najveću sklonost pokazivao je prema hrvatskim realistima.

Sudjelovao je u stvaranju prvih filmskih institucija u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a i sam je snimao, režirao i pisao scenarije za edukativne filmove.

Marjanović je 1913. izdao knjigu Narod koji nastaje: zašto nastaje i kako se formira jedinstveni srpsko-hrvatski narod u kojoj zastupa kontroverzne teze o Srbohrvatima. Napisao je zapise u stihovima Mi budale.

Djela

"Hrvatski pokret"
"Suvremena Hrvatska"
"Iza Šenoe"
"Hrvatska moderna"
"Vladimir Nazor kao nacionalni pjesnik"
"Mi budale" zapisi u stihovima

Izvori

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 920.
↑ ^a ^b Ivan Čizmić: Dobrovoljački pokret jugoslavenskih iseljenika u SAD 1914-18. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. kolovoza 2016. (Wayback Machine), Historijski zbornik broj 23-24, 1970., str. 32-35

Vanjske poveznice

Ljubomir Antić u Matici Hrvatske o Marjanoviću Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2010. (Wayback Machine)

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 920.

[Čizmić-2] Ivan Čizmić: Dobrovoljački pokret jugoslavenskih iseljenika u SAD 1914-18. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. kolovoza 2016. (Wayback Machine), Historijski zbornik broj 23-24, 1970., str. 32-35

[1]

[2]