Prijeđi na sadržaj

Matični broj građana

Izvor: Wikipedija

Matični broj građana, MBG (u originalu zvan Jedinstveni matični broj građana, JMBG) je identifikacijska oznaka državljana i stranaca Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Sustav je prije postojao na području Hrvatske i Kosova. Broj osigurava jedinstveno povezivanje podataka u službenim evidencijama, primjerice kod izmjene imena i prezimena.

JMBG/MBG u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj je od 1976. u uporabi 13-znamenkasti matični broj (MBG) ili jedinstveni matični broj građana (JMBG) reguliran Zakonom o matičnom broju (NN 9/92) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN 66/02).

Broj je stečevina iz doba Jugoslavije, tako da ga možemo naći u aktivnoj uporabi i u drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja.

U MBG-u je kodirano sljedeće:

  • datum rođenja
  • regija rođenja
  • redni broj
  • spol

Dakle, osim što ispunjava osnovnu namjenu jednoznačnog identificiranja građana, JMBG izravno otkriva i neke osobne podatke. Iz tog razloga je opisan kao kazujući broj podložan zlouporabi, a njegova je javna uporaba ukinuta. Međutim, mnoge institucije i davatelji usluga, kao što su banke i osiguravajuća društva, i dalje traže od stranaka njihov matični broj.

Od ožujka 2017. MBG više nije potreban pri potpisivanju zahtjeva za referendum.[1]

U međuvremenu je (od 2009.) uveden novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB) koji mijenja (J)MBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja bila u uporabi. Iako se danas isključivo koristi OIB, (J)MBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.[2]

Shema znamenki

[uredi | uredi kôd]

Znamenke broja organizirane su po sljedećoj shemi:

dan, mjesec i godina rođenja br. registra spol i redni br. kon.
D D M M G G G R R B B B K
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13

gdje DD označuje dan, MM mjesec i GGG godinu rođenja (odnose se samo posljednje 3 znamenke).

Broj registra

[uredi | uredi kôd]

RR je broj registra u Hrvatskoj preuzet iz jugoslavenskog sustava regija. Regija je bila kodirana po ključu:

  1. znamenka za republiku/pokrajinu
  2. znamenka za područje unutar republike

Raspodjela brojeva unutar svakog opsega je bila unutarnja stvar svake republike/pokrajine. U Hrvatskoj je određeno da se broj registra ograniči samo na kombinacije 3x za hrvatske građane, odnosno 00 i 03 za strance.[3]

od-do republika x0 x1 x2 x3 x4 x5 x6 x7 x8 x9
00-09 stranci miješana
upotreba
stranci u
BiH
stranci u
Crnoj Gori
stranci u
Hrvatskoj
stranci u
Makedoniji
stranci u
Sloveniji
ne koristi se stranci u
Užoj Srbiji
stranci u
Vojvodini
stranci na
Kosovu
10-19 BiH Banja Luka Bihać Doboj Goražde Livno Mostar Prijedor Sarajevo Tuzla Zenica
20-29 Crna Gora ne koristi se Podgorica Bar,
Ulcinj
Budva,
Tivat,
Kotor
Herceg Novi Cetinje Nikšić Berane,
Rožaje,
Plav,
Andrijevica
Bijelo Polje,
Mojkovac
Pljevlja,
Žabljak
30-39 Hrvatska Osijek Bjelovar,
Virovitica,
Koprivnica,
Pakrac
Varaždin,
Međimurje
Zagreb Karlovac Lika Istra,
Primorje
Sisak,
Banovina
Dalmacija miješana
upotreba
40-49 Makedonija ne koristi se Bitola Kumanovo Ohrid Prilep Skopje Strumica Tetovo Veles Štip
50-59 Slovenija Slovenija ne koriste se
60-69 Građani s privremenim boravkom
70-79 Uža Srbija ne koristi se Beograd Kragujevac,
Jagodina
Niš,
Pirot,
Toplica
Leskovac,
Vranje
Zaječar,
Bor
Smederevo,
Požarevac
Kolubara,
Mačva
Kraljevo,
Kruševac
Užice
80-89 Vojvodina Novi Sad Sombor Subotica Vrbas Kikinda Zrenjanin Pančevo Vršac Ruma Sr. Mitrovica
90-99 Kosovo ne koristi se Priština K. Mitrovica Peć Đakovica Prizren Gnjilane

Oznaka spola i rednog broja

[uredi | uredi kôd]

BBB je kombinacija oznake spola i rednog broja za osobe rođene istog datuma:

  • 000-499 – muški
  • 500-999 – ženski

Kontrolni broj

[uredi | uredi kôd]

Posljednja znamenka K je kontrolni broj, koji se izračunava iz svih prethodnih znamenaka.

Pritom se svaka od prvih dvanaest znamenki pomnoži s koefcijentom specifičnim za svaku poziciju, i rezultat se zbroji:

7·A1 + 6·A2 + 5·A3 + 4·A4 + 3·A5 + 2·A6 + 7·A7 + 6·A8 + 5·A9 + 4·A10 + 3·A11 + 2·A12

Od dobivenog broja se izračuna ostatak pri dijeljenju s 11. Mogući su sljedeći rezultati:

  • Ako je jednak 0, kontrolni broj je jednak 0.
  • Ako je jednak 1, matični broj je pogrešan (BBB se uvećava za 1 i račun kreće ispočetka).
  • Ako je veći od 1, kontrolni broj je jednak 11 umanjeno za iznos ostatka.

U drugim državama

[uredi | uredi kôd]

U mnogim državama se koriste različiti matični brojevi. Primjerice u SAD se koristi tzv. Social Security Number (SSN), koji ima devet znamenki u formatu 123-45-1234.

Prva država koja je 1. siječnja 1947. uvela brojčanu identifikaciju građana bila je Švedska. Personnummer je 10-znamenkasti broj u kojem prvih 6 znamenki kodira datum rođenja oblika GGMMDD, a posljednja je kontrolni zbroj.

Neke države, poput Mađarske ne koriste nikakav matični broj, jer ga drže kršenjem prava građana.

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2018. (Wayback Machine)
  2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju. Pristupljeno 15. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. KAKO SMO OBELEŽENI: Ovako se u SFRJ dobijao JMBG!Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2013. (Wayback Machine), Kurir-info, 22.10.2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]