Materice
Materice je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju došašća. Izvorno je to običaj bunjevačkih Hrvata i Hrvata Bosne i Hecegovine koji se slavi na području Bačke, zapadnoga dijela Hercegovine, Zagore, Sinjske krajine i srednjodalmatinskog primorja.[1][2][3]
Prema običaju, majke darivaju svoju djecu slatkišima, orasima, voćem i lješnjacima, a ponegdje jabuke u kojima su umetnute kovanice, dukati ili orašasto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. Djeca svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim majkama.[1]
Iako samo djeca u pravilu čestitaju materice, uvriježio se i običaj u kojem muževi čestitaju svojim ženama, pa i punicama i drugim udanim ženama u some mjestu. Među Bačkim Hrvatima postoji običaj prema kojemu zet, prilikom ulaska u kuću ženinih roditelja, prvo mora punici čestitati materice, a tek se onda pozdraviti s drugim članovima obitelji. Po uzoru na taj običaj, ponegdje i žene čestitaju materice svojim svekrvama i obratno. Sam običaj često se veže uz četvrtu Boju zapovijed Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.[1]
Djecu ili žene koja čestitaju materice po mjestu ili susjednim kućama, Bunjevci nazivaju mataricama ili materičarima. Oni prilikom čestitanja gazdarici moraju pjevati ili kazivati čestitku:[1]
»
Faljen Isus, gazdarice!
Čestitam vam Materice
Ja sam došo priko mora
Da mi date malo ora.
Snašla me je strašna muka,
Da mi date i jabuka.
Vidijo sam i ovaca,
Da mi date i novaca.
Napolju je zdravo zima
Molim jednu čašu vina!
Nakon čestitke gazdarica odgovara: Navike faljen bio! Fala, živi i zdravi bili! Materičari se časte sitnim kolačima i vinom, darivaju se tirolskom maramicom, jabukom ispunjenom s novcima i orovima. Ti darovi simboliziraju napredak, sreću, zdravlje i zajedništvo.[1] Na području Dalmatinske zagore i Sinjske krajine materičare se dariva i pršutom, sirom i drugim mliječnim i suhomesnatim proizvodima.
- ↑ a b c d e Kamenjar.com, Josipa S., Kata Kuntić: Faljen Isus gazdarice, sretne ti materice!, 11. prosinca 2016. (pristupljeno 11. prosinca 2016.)
- ↑ Silvio Braica: Podlistak: Božićni običaj i Splitu i srednjoj Dalmaciji (2): Kalendar i nazivi blagdana božićnog ciklusa, Slobodna Dalmacija, 20. prosinca 2004. Pristupljeno 14. prosinca 2016.
- ↑ (nepotpisano): Etnološke teme: Hercegovački tradicijski kalendar. Bolje da propadne selo nego običaji, Slobodna Dalmacija, 17. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. prosinca 2016.