Mario Mikulić (slikar)
Mario Mikulić | |
![]() | |
Rođenje | 8. svibnja 1924., Korčula |
---|---|
Smrt | 5. kolovoza 1991., Sarajevo |
Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
Portal o životopisima |
Mario Mikulić (Korčula, 8. svibnja 1924. – Sarajevo, 5. kolovoza 1991.), bosanskohercegovački je slikar hrvatskog podrijetla.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/5/59/Ismet_Mujezinovi%C4%87%2C_Roman_Petrovi%C4%87%2C_Todor_%C5%A0vraki%C4%87%2C_Mario_Mikuli%C4%87%2C_Sarajevo.jpg/270px-Ismet_Mujezinovi%C4%87%2C_Roman_Petrovi%C4%87%2C_Todor_%C5%A0vraki%C4%87%2C_Mario_Mikuli%C4%87%2C_Sarajevo.jpg)
Mario Mikulić rođen je 1924. godine na otoku Korčula, a jedna od odlučujućih ličnosti u formiranju karakternih osobina slikara bila je njegova teta Katica, očeva sestra. Na školovanje odlazi u Split gdje živi u jako teškoj materijalnoj situaciji. Bile su to godine bijede i siromaštva. Godine 1941. dolazi u Sarajevo, gdje nastavlja školovanje u sarajevskoj Prvoj gimnaziji. Da bi se izdržavao, radio je teške fizičke poslove. Nakon Drugog svjetskog rata završava osmi razred gimnazije i upisuje se na tek otvorenu Državnu školu za likovnu umjetnost. Sa studijem i sudjelovanjem na tadašnjim omladinskim radnim akcijama, gdje crtežom svjedoči o tim vremenima, počinje njegova duga i uspješna umjetnička karijera.
Godinama radi na opremi knjiga kao likovni urednik u sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost, a onda kao ilustrator i karikaturist radi u sarajevskoj novinsko-izdavačkoj kući Zadrugar. Dugo je godina surađivao i sa Zavodom za izdavanje udžbenika u Sarajevu. Sve to vrijeme ugledan je i plodan slikar. Jedno je vrijeme bio i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.[1] Bio je i član Hrvatskog kulturnog društva Napredak.[2]
Mikulić je poznat po portretnim ostvarenjima. Osim kultnih osoba tog doba, kao što su Josip Broz Tito ili Ivo Andrić koje je portretirao, portret i ljudska figura bile su njegove opsesivne teme. Pored zanimanja za portret i ljudsku figuru u Mikulićevom stvaralaštvu pojavljuju se još dvije važne teme: pogled na sarajevsku Ulicu Ferhadija, s prozora njegova ateljea, i dalmatinske ribarske teme.[3] Za svoj plodni umjetnički rad dobio je i Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva 1966. godine.[4]
Umro je u Sarajevu 5. kolovoza 1991. godine.
- Ringišpil
- Ulica
- Na pijaci
- Atelje
- Bistrik
- Ivo Andrić
- ↑ Dnevni list - Ruka pružena za čovjeka
- ↑ Mario Mikulić. hkdnapredak.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ Miljenko Jergović - Ajfelov most
- ↑ Mostarsko proljeće: Izložba Marija Mikulića