Marceljani
| Marceljani | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Istarska |
| Općina/grad | Labin |
| Površina | 2,5 km2 [1] |
| Koordinate | 45°06′14″N 14°05′35″E / 45.104°N 14.093°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 191 [2] |
| – gustoća | 76 st./km2 |
| Odredišna pošta | 52220 Labin [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)52 |
| Autooznaka | PU |
  Marceljani Marceljani na zemljovidu Hrvatske | |
Marceljani (Marciljani) naselje je u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Labina, Istarska županija.
Naselje se nalazi oko 3 km od centra Labina i oko 8 km od Rapca, u istočnoj Istri. Zauzima područje površine 2,58 km2. Statistički spada u aglomeraciju Labina. U novije doba, od nastanka Republike Hrvatske, naselje je preimenovano u Marceljani (čak i Marčeljani).[pojasniti kako se zvalo prije toga] Unutar ovog malog naselja postoji nekoliko prepoznatljivih zaseoka. Tako se za pojedine dijelova naselja (zaseoke) koriste nazivi poput: Tomažići, Markolini, Blaškovići, Faraguni, Dragari, Bohki, Floki, Juraji itd.
Okolica naselja obiluje šumama u kojima se mogu pronaći šparoge i raznovrsne gljive. Naselja koja okružuju Marceljane su: Vinež (Grad Labin), Sveti Bartul (Općina Raša) i Veli Golji (Općina Sveta Nedelja), a također granice naselja graniče i sa Snašićima i Markocima (oba Općina Sveta Nedelja). Kroz Marceljane prolazi županijska cesta koja spaja Vinež i Veli Golji, a s te ceste račvaju se lokalne ceste prema selima Tomažići, Faraguni i Blaškovići, te prema selu Bohki kroz Markoline. Na južnoj granici naselja Bohki prolazi županijska cesta koja spaja Vinež sa Sv.Bartulom, i tu se spaja lokalna cesta prema već navedenoj županijskoj cesti Vinež-Veli Golji kroz Markoline. Vatrogasni šumski putevi spajaju Tomažiće s naseljem Cere, te Blaškovići sa zaseokom Pustić. Najbliža zračna luka udaljena je oko 40 km (Pula), najbliža aktivna željeznička pruga je Lupoglav-Pazin-Pula, a najbliže trajektno pristanište je Brestova (trajekti za otok Cres).
Najbliža osnovna škola (za učenike od 1. do 4. razreda) nalazi se na Vinežu, a za više razrede u Labinu.
Naselje je prvotno, nakon reforme lokalne samouprave nastankom Republike Hrvatske, bilo dio Općine Sveta Nedelja, da bi 1997. godine bilo pripojeno Gradu Labinu kojemu proteklih desetljeća gospodarski i društveno gravitira. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 192 stanovnika, što je 18,5% više nego 10 godina ranije. Trend rasta broja stanovnika potaknut je izgradnjom novim obiteljskih kuća, naročito u predjelu Bohki.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Labin| broj stanovnika | 65 | 85 | 143 | 220 | 269 | 234 | 192 | 186 | 170 | 162 | 192 | 191 | |||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
U gospodarskom smislu Marceljani nemaju veću važnost jer su stambeno naselje, i to bez društvenih sadržaja (kao što bi bile crkve, dječja igrališta, škole, mjesni domovi i sl.). Ipak, sadrže, primjerice, određene privatne turističke kapacitete (apartmani i kuće za odmor), stolariju, a sjedište su i nekolicine obrtnika i poduzeća (šumarstvo, strojarski inženjering, građevina...). Proteklih desetljeća najznačajnija je bila stolarija, tada u vlasništvu lokalnog obrtnika Kaice Trbića. U novije vrijeme stolarska se djelatnost ponovo vraća u taj objekt. Nekada je ovo naselje sadržavalo i zubotehnički laboratorij, a još ranije i gostione. Ovo naselje gospodarski gravitira pretežno ostalim naseljima Grada Labina (Labin, Vinež, Rabac) gdje su većina stanovnika Marceljana zaposlena. Naime, na Vinežu se nalazi poduzetnička zona u razvoju (s nekoliko stotina radnih mjesta), a u Rapcu brojni hoteli.
U zaseoku Bohki nalazi se spomen obilježje Griža. Na tom je mjestu 1942. održan povijesni sastanak Komunističke partije Hrvatske i Komunističke partije Italije o borbi protiv fašizma u sklopu Narodnooslobodilačke borbe (NOB). U kulturnu baštinu naselja Marceljani spadaju i prapovijesni tumul u Bohkima, rimski grobovi (urne) u Markolinima, te etnozone Faraguni, Blaškovići, Bohki i Tomažići.
Neposredno uz zapadne granice Marceljana (šumski predio između Blaškovića i Pustića) nalazi se i "Goljeva jama", a radi se o krškoj jami koja je poznata po stradavanju u 2. svjetskom ratu. Tako povjesničar Porečko-pulske biskupije u Istarskoj Danici od 1999. godine piše o toj jami. Izvlačenjem žrtava iz jame od 16. do 26. listopada 1943. godine rukovodio je maršal Arnaldo Harzarich, inače i iskusan speleolog. Vatrogascima kojima je rukovodio pridružila se i spasilačka ekipa raškog rudnika, a njihov je rad osiguravala grupa od 25 njemačkih vojnika. U dva navrata službenoj se komisiji pridružio i porečko-pulski biskup Raffaele Radossi. Specijalnom dizalicom, koja je dopirala i do dubine od 226 metara, iz jame je izvučeno 84 leševa, među kojima su žrtve bile i tri žene, te 12 njemačkih vojnika.[4]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Milevoj, Marijan. nedjelja, 20. listopada 2013. Labinska Republika: JAMA U GOLJIMA, POZNATIJA KAO VINEŠKA FOJBA. Labinska Republika. Pristupljeno 2021-02-17 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć)
| |||||||
.gif){kind=small}