Prijeđi na sadržaj

Mara Švel-Gamiršek

Izvor: Wikipedija

Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900.Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica. Pisala je romane, novele, igrokaze, kratka prozna djela, a imala je i nekoliko pjesničkih ostvarenja.

Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.[1] Književnik Vladimir Kovačić nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na Sušaku.
Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala.
Od 1923. se posvetila književničkom radu.
Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri Matici hrvatskoj. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život šokačkih Hrvata, kojima je i sama pripadala.[3] Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje županjske Posavine, Cvelferije i Šokadije.
U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu.
U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile žensko šokačko pismo.[4]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Šuma i Šokci, novelistička zbirka, 1940.
  • Hrast, roman, 1942.
  • Portreti nepoznatih žena, novelistička zbirka, 1942.
  • Priče za Sveu i Karen, igrokazi, 1967.
  • Legende, prozni tekstovi, 1969.
  • Izabrana djela, 1970.
  • Ovim šorom Jagodo, roman, 1975.

Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. Šokački ciklus.

Surađivala je i s časopisom "Hrvatska revija", u kojoj je 1976. objavljeno nekoliko pjesama.[5]

Radovi o Mari Švel-Gamiršek

[uredi | uredi kôd]
  • Katica Čorkalo: Poslanica Mari Švel-Gamiršek, Mara Švel-Gamiršek, Prilozi sa znanstvenoga kolokvija 1997. održanog u sklopu 9. Pjesničkih susreta Drenovci, 3. — 4. listopada 1997.

Počasti i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Njoj u čast, osnovna škola u Vrbanji nosi njezino ime.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. IHJJ[neaktivna poveznica]
  2. Vladimir Lončarević, »Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23
  3. Udruga Šokačka grana OsijekArhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2008. (Wayback Machine) Ajmo Šokci
  4. Udruga Šokačka grana OsijekArhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2008. (Wayback Machine) Okrugli stol
  5. Bibliografija Hrvatske revije. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2011. Pristupljeno 17. travnja 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]