Lučenec
Ovo je glavno značenje pojma Lučenec. Za okrug pogledajte Okrug Lučenec.| Lučenec | |
|---|---|
.jpg) Panorama grada Lučeneca | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Banskobistrička |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Alexandra Pivková |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 47,79 km2 |
| Visina | 186[2] |
| Koordinate | 48°16′N 19°50′E / 48.267°N 19.833°E |
| Stanovništvo (2023-12-31) [3] | |
| • Entitet | 25.018 (527,12 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 984 01[2] |
| Pozivni broj | +421 47[2] |
| Registarska oznaka | LC |
| Stranica | www.lucenec.sk |
 | |
  Lučenec | |
Lučenec (mađ. Losonc, njem. Lizenz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Središte Okruga Lučenec.
Lučenec i okolica bili su naseljeni u još u kameno doba. Slaveni naseljavaju ovo područje u 6. i 7. stoljeću. Prvi Mađari na područje Lučeneca naseljavaju se u 10. stoljeću. Lučenec se prvi puta spominje 1128. kada je izgrađena kapela u čast Djevice Marije. Prvi direktni spomen grada je iz 1247. pod imenom Luchunch, do prve polovice 15. stoljeća Lučenec je bio mali grad smješten izvan glavnih trgovačkih puteva. Grad je 1442., zauzeo Jan Jiskra, 1451. pokušao ga je osvojiti Janko Hunjadi ali vojska Jana Jiskra ga je pobijedila i očuvala grad. Nakon pada Filakova 1554. Lučenec je pod kontrolom Osmanskog Carstva i njihovih vazala do 1593. Grad je izgorio tijekom revolucije 1848./1849. kada je bio okupiran od strane Ruske carske vojske.
Grad se brzo razvija u 19. i 20. stoljeću, željeznicom se povezuje s Budimpeštom i Žilinom. Nakon Prvog svjetskog rata, postao je dio Čehoslovačke i kratko 1919., Slovačke Socijalističke Republike. Mađarskoj je pripojen 1938. da bi se već 1945. vratio Čehoslovačkoj.
| Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 29.125 | 28.748 | 27.790 | 28.335 | 27.739 | 27.535 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Grad je po popisu stanovništva iz 2001. godine imao 28.332[7] stanovnika.
- rimokatolici 56,56%,
- ateisti 21,12%,
- protestanti 14,47%,
- grkokatolici 0,39%
- Sándor Petőfi (1823-1849), mađarski književnik i revolucionar,
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 47,79S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Municipal Statistics. Statistical Office of the Slovak republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 13. siječnja 2008.
| |||||||