Lorenzov atraktor
Lorenzov atraktor je kaotično preslikavanje, istaknuto po svom leptirolikom obliku. Preslikavanje pokazuje kako stanje dinamičkog sustava (tri varijable trodimenzionalnog sustava) vremenski evolvira u složenom, neponavljajućem uzorku, često opisanom kao lijepim[nedostaje izvor].
Sam atraktor, kao i jednadžbe iz kojih je izveden, je izmislio Edward Lorenz 1963., koji ih je izveo iz pojednostavljenih jednadžbi konvekcijskih uvrtanja koji izniču iz jednadžbi Zemljine atmosfere.
S tehničkog gledišta, sustav je nelinearan, trodimenzionalan i deterministički. 2001. je Warwick Tucker dokazao da za određene parametre sustav ispoljava kaotično ponašanje i pokazuje ono što je danas nazvano čudnim atraktorom. Čudni atraktor je u ovom slučaju fraktal Hausdorffove dimenzije između 2 i 3. Grassberger (1983.) je procjenio njegovu Hausdorffovu dimenziju na 2.06 ± 0.01 i korelacijsku dimenziju na 2.05 ± 0.01.
Sistem izniče u laserima, dinamima i specifičnim vodenicama [1].
Jednadžbe koje upravljaju Lorenzovim atraktorom su:
gdje se zove Prandtlovim brojem i Rayleighjevim brojem. Svi su , , > 0, ali je obično = 10, = 8/3 i varira. Sustav ispoljava kaotično ponašanje za = 28 i prikazuje čvoraste periodičke orbite za druge vrijednosti od . Primjerice, uz postaje T(3,2) torusni čvor.
Učinak leptira Vrijeme t=1 (povećano) Vrijeme t=2 (povećano) Vrijeme t=3 (povećano) Ovi oblici - načinjeni uz ρ=28, σ = 10 i β = 8/3 - pokazuju tri vremenska segmenta 3-D evolucije dvaju trajektorija (jedne plavo, druge žuto obojeane) u Lorenzovom atraktoru počinjući od inicijalnih točaka koje se razlikuju svega za 10-5 u x koordinati. U početku se dvije trajektorije podudaraju (vidi se samo žuta, jer je iscrtana preko plave) ali, nakon nekog vremena, očito divergiraju. Java animacija Lorenzovog atraktora Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2008. (Wayback Machine) pokazuje kontinuiranu evoluciju.
Lorenzov atraktor za različite vrijednosti ρ ρ=14, σ=10, β=8/3 (povećano) ρ=13, σ=10, β=8/3 (povećano) ρ=15, σ=10, β=8/3 (povećano) ρ=28, σ=10, β=8/3 (povećano) Za male vrijednosti ρ, sustav je stabilan i evolvira u jednu od dvije fiksne točke atraktora. Kada je ρ veći od 24.74, fiksne točke postaju repulzori koji odbijaju trajektorije na vrlo složen način, evolvirajući bez presijecanja same sebe. Java animacija koja prikazuje evoluciju za različite vrijednosti ρ Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2008. (Wayback Machine)
- Lorenz, E. N. 1963. Deterministic nonperiodic flow. J. Atmos. Sci. 20: 130–141. DOI:10.1175/1520-0469(1963)020%3C0130:DNF%3E2.0.CO;2
- Frøyland, J., Alfsen, K. H. 1984. Lyapunov-exponent spectra for the Lorenz model. Phys. Rev. A. 29: 2928–2931CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- Tucker, W. 2002. A Rigorous ODE Solver and Smale's 14th Problem. Found. Comp. Math. 2: 53–117
- Strogatz, Steven H. 1994. Nonlinear Systems and Chaos. Perseus publishing
- Jonas Bergman, Knots in the Lorentz system, Undergraduate thesis, Uppsala University 2004.
- P. Grassberger and I. Procaccia. 1983. Measuring the strangeness of strange attractors. Physica D. 9: 189–208. DOI:10.1016/0167-2789(83)90298-1
- Lorenzov atraktor (MathWorld članak)
- Lorenzova jednadžba Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2009. (Wayback Machine) na planetmath.org
- Interaktivna animacija Lorenzovog atraktora (zahtijeva Adobe Shockwave dodatak)
- Levitated.net: računska umjetnost i dizajn
- 3D VRML Lorenzov atraktor Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. lipnja 2009. (Wayback Machine) (zahtijeva dodatak VRML preglednika)
- JAVA applet Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2008. (Wayback Machine) - leptirov učinak, Lorenzov i Rosslerov atraktor
- Eseji o Lorenzovim atraktorima u J-u - vidi programski jezik J