Prijeđi na sadržaj

Ljubo de Karina

Izvor: Wikipedija
Ljubo de Karina
Rođenje 18. ožujka 1948.
Nacionalnost Hrvat
Portal o životopisima

Ljubo de Karina (Rijeka, 18. ožujka 1948.), suvremeni hrvatski kipar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]
Oltar - križ sedmorici boraca Domovinskog rata pokopanih na groblju Trsat. Središnje spomen-obilježje na trsatskom groblju u Rijeci[1]

Ljubo de Karina upisuje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, u Ljubljani 1968. godine, odjel kiparstvo. Diplomirao je 1972. godine, a još je kao student osvojio prestižnu studentsku Prešernovu nagradu za kiparstvo. Po završetku studija usavršavao se u majstorskoj radionici Vanje Radauša te Antuna Augustinčića. Status slobodnog umjetnika stječe neposredno po završetku akademskog školovanja 1973. godine i od tada se bavi isključivo kiparstvom. Živi i radi u Brseču.

Citat

[uredi | uredi kôd]
Skulpture iz ciklusa Glagoljska slova nastale su tijekom realizacije projekta Bašćanska staza glagoljice društva "Sinjali" iz Baške.[2]
De Karinina osebujnost sjedinjuje klesara i graditelja, maga i ezoteričara. Sjedinjuje racionalno i iracionalno, geometrijsko i organsko... Izvorišta su mu u graditeljskom naslijeđu zavičaja, neolitskoj kulturi, etnografskoj baštini. Dakle, polazi od lokalnog naslijeđa koje postmoderna apostrofira. Ciklusi "Prodori" "Kamen na kamen" bliski su minimal artu, ali su oblici poetizirani jer zadržavaju reminiscencije na lokalnu arhitekturu i neolitsko naslijeđe. U "Obloženim oblicima" i "Vertikalama" uočljive su karakteristike enformela u samom radnom postupku kao i u tretiranju površine.[3]

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Galerija radova

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. http://www.de-karina.net/skulpture.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)
  2. http://www.de-karina.net/glagoljska_slova.asp (pristupljeno 27. svibnja 2013.)
  3. iz predgovora o monografskoj izložbi Ljube de Karine u Gliptoteci HAZU,1999. godine, autorica teksta Lida Roje-Depolo)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]