Prijeđi na sadržaj

Lazar Bačić

Izvor: Wikipedija

Lazar Bačić (Jasenovac, 1865. — Zagreb, 12. svibnja 1941.[1]), bio je hrvatski trgovac i industrijalac, te rukovoditelj u srpskim društvenim organizacijama u Hrvatskoj.

Vodio je trgovinu u Jasenovcu, te je poslije ondje podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona.

Kao član Središnjeg odbora Srpske samostalne stranke bio je jedan od 53 Srba iz Hrvatske kojima se sudilo na Veleizdajničkom procesu u Zagrebu 1909. godine, te je u zatvoru proveo 16 mjeseci.

Bio je već te 1909. godine član uprave Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba, a bio je kasnije i među njegovim najznačajnijim donatorima[2]: 1921. godine je Lazar Bačić tom društvu poklonio dvokatnicu na uglu Gajeve i Berislavićeve ulice Zagrebu.[3]

1941. godine je lokacija s njegovim tvorničkim objektima u Jasenovcu nacionalizirana, te je poslije korištena kao radni dio Sabirnog logora Jasenovac.[4]

Po njemu danas nosi ime Centar za inicijative i razvoj "Lazar Bačić", pri Srpskom privrednom društvu Privrednik Zagreb.[5]

Umro je u Zagrebu 12. svibnja 1941. godine i pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Stipo Pilić, Miloradu Pupovcu umrijeti u Zagrebu znači umrijeti u Jasenovcu:
    »Da je Lazar Bačić doista umro 12. svibnja 1941. potvrđuje nam i Mrtvozornički registar, knjiga iz 1941. u kojoj je popis svih umrlih grada Zagreba koje su pregledali zagrebački mrtvozornici. Te su knjige dio Zdravstvenog odsjeka Gradskog poglavarstva Zagreba i mogu se također naći u Državnom arhivu u Zagrebu. U njemu se Lazar Bačić navodi pod rednim brojem 218. Svi ostali podatci identični su već spomenutoj razglednici, pa ih je nepotrebno ovdje navoditi. Budući je Lazar Bačić umro 12., a sahranjen 14. svibnja 1941. (...)«, U Jasenovcu i oko Jasenovca nastavlja se, uvećava i umnoža unovčavanje laži, objavljeno u Hrvatskom tjedniku, 11. svibnja 2017., croatiarediviva.com, 15. svibnja 2017., pristupljeno 13. prosinca 2018.
  2. Privrednikovi dobrotvori. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2017. Pristupljeno 12. prosinca 2018.
  3. Sukob oko 10 tisuća kvadrata. Srpski lideri u ratu za zgrade u centru Zagreba vrijedne 20 milijuna kuna. Jutarnji list. 20. siječnja 2013. Pristupljeno 12. prosinca 2018.
  4. Nenad Jovanović. 19. studenoga 2017. Privrednikovih prvih stodvadeset. Novosti. Pristupljeno 12. prosinca 2018.
  5. Centar za inicijative i razvoj "Lazar Bačić". Privrednik. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2017. Pristupljeno 12. prosinca 2018.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]