Latrodectus
| Pauci udovice | |
|---|---|
,_F_Theridiidae.jpg) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Araneae |
| Porodica: | Theridiidae |
| Rod: | Latrodectus Walckenaer, 1805 |
| vrste | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Pauci udovice (Latrodectus; ime im znači ugristi u tajnosti) pauci udovice, rod su pauka iz porodice Theridiidae kojemu pripada 31 priznata vrsta.[1] najpoznatija je crna udovica, latinski poznata pod imenom L. tredecimguttatus.
Imaju hitinski pokrov čija boja varira od svijetlo bjelkaste do baršunasto crne. Na zatku mogu imati od 0 do 17 najčešće crvenih koje čine ovog pauka prepoznatljivim. Međusobno se razlikuju po različitom rasporedu i obliku pjega, a boja im se mijenja ovisno o starosti
Mužjak i ženka su istovremeno spolno zreli. Mužjak pleše ljubavnu igru oko ženke. Ako ga ženka prihvati dolazi do parenja, u protivnom ženka pokuša napasti i pojesti mužjaka. Ženka leže jaja u kokone (do 400 jaja u jednoj kokoni) koje stavlja na zaklonjeno mjesto u mreži (ispod kamena, trave, zemlje itd.). Krajem svibnja mali pauci počinju izlaziti iz kokone. U početku žive svi u istoj mreži i hrane se uglavnom kanibalistički. U početku im je tijelo smeđe s bijelim pjegama, a kasnije počinje tamniti i pjege postaju crvenije. Kada mladi izađu iz mreže, potraže novu lokaciju i ispletu vlastitu mrežu, najčešće je u početku tanka i slaba, a kasnije izgrađena od čvrstih niti paučine, najčešće neugledna, nepravilnog ljevkastog oblika, zaštićena travkama, lišćem, slamkama, grumenčićima zemlje. Crna udovica obično gradi svoju mrežu vrlo blizu tlu, uz rubove jaraka, u žitu ili travi, ispod ili kraj velikog kamenja, u dupljama drveća, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opožarenim maslinjacima, ali ponekad i u lišću, gustoj makiji, šikari i to naročito u krajevima sa zemljom crljenicom.
Crna udovica je noćni stvor koji rijetko napušta svoju mrežu, s koje visi leđima okrenutim prema dolje. Budući da se hrani raznim kukcima i sitnim beskralježnjacima (stonoge, skakavci, gusjenice, komarci i drugi kukci), pomaže u održavanju ekološke ravnoteže (prirodna zaštita usjeva od štetočina, sprečavanje raznih bolesti koje prenose komarci i slično).
Na području Europe rasprostranjena je vrsta L. tredecimguttatus Rossi. Pronađena je i u našim krajevima na području Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije, u Bosni i Hercegovini na područjima Trebinja, Mostara i Širokog Brijega te jadranskih otoka.
- Latrodectus antheratus (Badcock, 1932)
- Latrodectus apicalis Butler, 1877
- Latrodectus bishopi Kaston, 1938; crvena udovica
- Latrodectus cinctus Blackwall, 1865
- Latrodectus corallinus Abalos, 1980
- Latrodectus curacaviensis (Müller, 1776)
- Latrodectus dahli Levi, 1959
- Latrodectus diaguita Carcavallo, 1960
- Latrodectus elegans Thorell, 1898
- Latrodectus erythromelas Schmidt & Klaas, 1991
- Latrodectus geometricus C. L. Koch, 1841 ; smeđa udovica
- Latrodectus hasselti Thorell, 1870
- Latrodectus hesperus Chamberlin & Ivie, 1935 ; zapadna crna udovica
- Latrodectus hystrix Simon, 1890
- Latrodectus indistinctus O. P.-Cambridge, 1904
- Latrodectus karrooensis Smithers, 1944
- Latrodectus katipo Powell, 1871
- Latrodectus lilianae Melic, 2000
- Latrodectus mactans (Fabricius, 1775) ; južna crna udovica
- Latrodectus menavodi Vinson, 1863
- Latrodectus mirabilis (Holmberg, 1876)
- Latrodectus obscurior Dahl, 1902
- Latrodectus pallidus O. P.-Cambridge, 1872
- Latrodectus quartus Abalos, 1980
- Latrodectus renivulvatus Dahl, 1902
- Latrodectus revivensis Shulov, 1948
- Latrodectus rhodesiensis Mackay, 1972
- Latrodectus thoracicus Nicolet, 1849
- Latrodectus tredecimguttatus (Rossi, 1790); crna udovica
- Latrodectus variegatus Nicolet, 1849
- Latrodectus variolus Walckenaer, 1837; sjeverna crna udovica