Lažne vijesti
.jpg)
Lažne vijesti (engl. fake news) oblik su propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža.[1] Mogu se objavljviati radi dezinformiranja, zastrašivanja javnosti, parodije, satire ili privlačenja pažnje (senzacionalizma).[2][3]
Važna su sastavnica tzv. hibridnog ratovanja, gdje strane vlade, terorističke i prevratničke organizacije nastoje unijeti pomutnju i nepovjerenje u države, međunarodne organizacije i druge sustave radi slabljenja povjerenja javnosti, te izazivanja pomutnje u sustavima donošenja odluka.
Lažnim vjestima često se koristi i propaganda u totalitarnim režimima s ciljem veličanja kulta ličnosti vladara ili ispiranja mozga i intelektualne svijesti u javnosti.
Da novinari medija glavne struje također sudjeluju u stvaranju lažnih vijesti, pokazalo se na primjeru Claasa Relotiusa, novinara njemačkog Der Spiegela: uredništvo tog uglednog časopisa moralo je u prosincu 2018. godine priznati da je objavilo barem 14 reportaža izmišljenog sadržaja, iz pera svojega novinara koji je višekratno nagrađivan kao najbolji izvjestitelj u Njemačkoj.[4]
Tijekom II. svjetskog rata i Sile Osovine i Saveznici su opsežno koristili proizvodnju lažnih vijesti radi promicanja svojih ratnih ciljeva.[5]
Tijekom Domovinskog rata, jugoslavenska/srbijanska vojna obavještajna služba KOS je vrlo aktivno radila na plasiranje lažnih vijesti u javni prostor Hrvatske i u međunarodnu javnost, radi slabljenja kohezije u hrvatskom društvu neophodne za ratni napor u obrani zemlje, te ugleda Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima. U tu svrhu su, između ostaloga, izvršena postavljanja mina na židovske grobnice i u Židovsku općinu u Zagrebu, kako bi se ti akti pripisali nekakvim antisemitskim ekstremistima u Hrvatskoj. Dio tih dezinformacijskih aktivnosti pod kodnim imenima "Opera" i "Labrador" su hrvatske protuobavještajne službe razotkrile.
2017. godine je otkriveno da je Rusija uspjela tijekom Krimske krize iz 2014. godine iskoristiti međunarodnu agenciju Reuters za plasiranje svoje propagande.[6]
Čak i tzv. mediji glavne struje (engl. mainstream media) ponekad se iz humorističnih pobuda ili naprosto zbog privlačenja pažnje korisnika na društvenim mrežama pribjegavaju namjernom objavljivanju očigledno lažnih vijesti.
Toni Ivanišević u Večernjem listu objavio je u kolovozu 2021. lažnu vijest da Srbija prijeti vojnom intervencijom protiv SAD-a, ako ne prihvate srbijansku mirovnu ponudu koja uključuje dolazak međunarodnih balkanskih snaga na američki teritorij.[7]
- ↑ New York Times (engl.) Thomspon David Leonhardt: Trump's lies (Trumpove laži), www.nytimes.com, 23. lipnja 2017. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ Guardian (engl.) Elle Hunt: What is fake news? How to spot it and what you can do to stop it, www.theguardian.com, 17. prosinca 2016. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ US News & World Report (engl.) Robert Schlesinger; Fake News in Reality (Lažne vijesti u stvarnosti), www.usnews.com, 14. travnja 2017. (pristupljeno 4. listopada 2017.)
- ↑ Kate Connoly. 21. prosinca 2018. Der Spiegel reporter who faked stories returns awards (engleski). The Guardian. Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Marc Wortman. 11. veljače 2019. The Real 007 Used Fake News to Get the U.S. into World War II. Daily Beast. Pristupljeno 11. siječnja 2021.
- ↑ Kohei Watanabe. 2017. The spread of the Kremlin’s narratives by a western news agency during the Ukraine crisis (PDF) (engleski). The London School of Economics and Political Science. Pristupljeno 11. siječnja 2021.
- ↑ Toni Ivanišević. 8. siječnja 2021. Srbi stavili MiG-ove u pripravnost i zaprijetili bombardiranjem Washingtona, čekaju još samo rusko gorivo. Večernji list. Pristupljeno 11. prosinca 2021.
»Da bi pokazali da se ne šale, Srbi su stavili u pripravnost sve svoje MiG-ove, samo čekaju da im Rusi dostave gorivo, a Kinezi asfaltiraju pistu i bit će spremni za napad.«
