Kvasac
Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana. Većina ih se razmnožava aseksualno, tj. pupanjem, iako postoji i nekolicina koji se razmnožavanju binarnom diobom. Kvasci su jednostanični organizmi, iako neke vrste skupa s kvascima mogu postati višestaničnim organizmima stvaranjem niza povezanih pupnih stanica. Veličina kvasaca može uvelike varirati, jer njihova veličina ovisi o vrsti, no u prosječnim mjerenjima bili su veliki od 3 do 4 µm u promjeru, iako neki kvasci mogu doseći preko 40 µm.
Koriste se za proizvodnju kruha, piva, vina, žestokih alkoholnih pića i goriva na bazi etanola.[1]
Da bi se stanice kvasca razmnožavale i rasle, potrebna im je energija koju dobivaju iz različitih šećera. Kvasci fermentiraju šećere u procesu zvanom alkoholna fermentacija čiji su krajnji produkti ugljični dioksid i alkohol etanol koje stanice kvasca otpuštaju u okolnu tekućinu. Na taj se način proizvode mnoga alkoholna pića iz brašna koja sadrže škrob.
Kvasci se dijele na sljedeće rodove:
- Saccharomyces (Pivski kvasac ili pekarski kvasac - Saccharomyces cerevisiae)
- Rhodotorula
- Pichia
- Candida
- Zygosaccharomyces
- Pekarski kvasac
- svježi kvasac
- suhi kvasac
- instant suhi kvasac
- starter ili divlji kvasac, inačica pekarskog kvasca[2]
- Starter ili divlji kvasac, inačica pekarskog kvasca[3]
- ↑ https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nikad-u-povijesti-nismo-uvezli-ovoliko-kvasca-a-gdje-su-nase-tvornice-prodane-i-propale-da-zatvore-granice-bili-bismo-gladni-bez-mrvice-kruha-1018385
- ↑ https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/trend/nigdje-nema-kvasca-ne-ocajavajte-i-sami-ga-lako-mozete-napraviti-evo-recepta-koji-je-sve-zaludio-dobit-cete-probavljiviji-i-ukusniji-kruh-1010449
- ↑ https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/trend/nigdje-nema-kvasca-ne-ocajavajte-i-sami-ga-lako-mozete-napraviti-evo-recepta-koji-je-sve-zaludio-dobit-cete-probavljiviji-i-ukusniji-kruh-1010449
